Ukoliko bi cijela svrha međunarodnog prava bila osuđivati – onda bismo živjeli u svijetu u kojem bi svaka optužena osoba bila automatski i kriva. Takav svijet bi bio u suprotnosti sa onim što nazivamo pravdom
Pravda ne znači da sudovi trebaju izricati samo osuđujuće presude, izjavio je predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron.
Nakon niza kritika povodom oslobađajućih presuda koje su izrekla vijeća čiji je bio član, uključujući i pismo njegovog kolege iz Haaga sudije Frederika Harhoffa, Meron je u intervjuu za BIRN – Justice Report kazao kako optuženi ne mogu biti automatski krivi.
“Profesionalnost ne znači da svako suđenje treba biti završeno osuđujućom presudom. Ukoliko bi to bilo točno, ukoliko bi cijela svrha međunarodnog prava bila osuđivati – onda bismo živjeli u svijetu u kojem bi svaka optužena osoba bila automatski i kriva. Takav svijet bi bio u suprotnosti sa onim što nazivamo pravdom”, naglasio je Meron.
Osvrćući se na kritizirane oslobađajuće presude Momčilu Perišiću, Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, te Anti Gotovini i Mladenu Markaču, Meron je rekao kako su svi ti predmeti procesuirani uz “jamstvo poštenog suđenja”. Upravo ta primjena najviših standarda poštenog suđenja jedan od najvećih uspjeha Tribunala.
“Garancija tih prava optuženicima može, nažalost, dovesti do odugovlačenja postupaka, zbog čega neki kritiziraju Tribunal. Vjerujem, međutim, da uspjeh i kredibilnost međunarodne kaznene pravde ovise o jamstvu poštenog suđenja”, rekao je Meron.
Prošlog mjeseca objavljeno je pismo sudije Haškog tribunala Frederika Harhoffa, koji je naveo kako su nedavna oslobađanja mogla biti rezultat političkog pritiska, što je navelo udruge žrtava i zaštitu ljudskih prava da zatraže od Ujedinjenih nacija (UN) da preispitaju rad MKSJ-a, jer on doprinosi podjelama među narodima u regiji.
Pomirenje nije klasična zadaća tribunala
Meron je odbio odgovarati na pitanja u vezi sa ovim događanjima. Izjavio je kako pomaganje procesa pomirenja “nije klasična funkcija sudova, a posebno ne Tribunala”.
“Naravno kako bih bio jako sretan kada bi presude Tribunala znatno doprinijele pomirenju na području bivše Jugoslavije. Međutim, važno je napomenuti kako Tribunal ima vrlo specifičan i ograničen mandat. Pomirenje često zahtijeva mnogo više od obične presude i to je pitanje na koje vođe u društvima i zajednicama mogu mnogo prije odgovoriti”, objasnio je Meron.
“I dok je ono što se događa u sudnici svakako dio procesa, naročito u pogledu doprinosa poštovanju i razumijevanju vladavine prava, mora biti šireg dijaloga u postkonfliktnim regijama, na nacionalnoj, a ponekad i međunacionalnoj razini”, kazao je on.
Govoreći o žrtvama sukoba iz ranih 1990-ih s području bivše Jugoslavije, Meron je rekao kako će im MKSJ uvijek biti zahvalan što su skupile hrabrost svjedočiti o strahotama koje su preživjele.
“Kada govorimo o obeštećenju žrtava, Tribunal nema ovlasti davati neka obeštećenja ili naložiti to državama. Međutim, poznato mi je kako se programi reparacije provode pred drugim sudovima, i podržavam ideju davanja neke vrste kompenzacije. Moj prethodnik se zalagao za stvaranje fonda za žrtve i ja sam nastavio s ovim pozivima, međutim, nažalost, ideja nije dobila odgovarajuću potporu međunarodne zajednice”, kazao je Meron.
Stvaranje Haškog tribunala prije 20 godina, prema Meronu, bio je značajan korak koji je simbolizirao zalaganje međunarodne zajednice da se osigura da krivci za najteže zločine odgovaraju za svoja djela.
“Tribunal je demonstrirao da će odgovarati svi oni koji krše odredbe međunarodnog krivičnog prava, bez obzira da li su predsjednici država, političari, generali, vođe paravojski ili obični vojnici. Na taj način, svaka presuda nosila je značajnu poruku: ‘Oni koji čine zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili genocid bit će dovedeni pred lice pravde’”, rekao je on.
Meron je odao počast i uspjesima Haškog tribunala u promociji pravnih normi.
“Kao pionir u svijetu međunarodne krivične pravde – Haški tribunal je bio prvi u generaciji međunarodnih krivičnih sudova nakon nirnberških i tokijskih suđenja poslije Drugog svjetskog rata – MKSJ je stvorio impresivno tijelo proceduralnih i drugih zakona koji su služili kao vodilja drugim sudovima”, pojasnio je Meron.
S obzirom da će Haški tribunal zatvoriti vrata 2016. godine, nakon čega će preostale predmete okončati Mehanizam za međunarodne sudove UN-a, Meron smatra da je trenutno njegov najveći izazov osigurati “glatku tranziciju”.
“Uvjeren sam da će preostali rad Haškog tribunala biti uspješan i efikasan tokom narednih nekoliko godina i da će Mehanizam osigurati da skoro zatvaranje MKSJ-a neće otvoriti vrata ka nekažnjivosti”, zaključio je Meron.
Dnevnik.ba