Tatiana Proskuryakova: BiH treba moderniji zakon o radu

Shvatili smo iz svog iskustva, u ovoj zemlji i drugdje, da ozbiljno uključivanje svih onih koji su zahvaćeni predloženim reformama može poboljšati njihov dizajn i izbjeći nepotrebne poteškoće.
Grupacija Svjetske banke (WBG), kao i ostali donatori, iskreno vjeruje da Bosni i Hercegovini treba moderniji zakon o radu – koji bi bio sličniji analognim zakonima u drugim zemljama regije i u EU, kazala je Tatiana Proskuryakova, šefica ureda Svjetske banke za BiH u Crnu Goru.
“Svrha Zakona o radu je da zaštiti radnike od nepravde kada je riječ o plaći, radnom vremenu ili neopravdanom otpuštanju, kao i od rizika vezanih za sigurnosne uslove na radnom mjestu. Ali Zakon, isto tako, treba i poslodavcima dati mogućnost da nagrade dobrog radnika, kao i da otpuste onog koji se ne pokaže dobrim, te da prilagode broj i strukturu radne snage promjeni uvjeta na tržištu. Bez toga, u tržišnoj ekonomiji firme ne mogu poslovati efikasno, niti se nositi s konkurencijom, te kao posljedica, ne mogu rasti i otvarati nova radna mjesta”, kazala je Proskuryakova u intervju za magazin Dani.
U zakonima o radu, kako ističe,  je uvijek izazov ostvariti dobru ravnotežu između zaštite radnika i davanja fleksibilnosti poslodavcima. Ali u slučaju BiH, prilično je jasno da je reforma bila neophodna.
“U razgovorima s poslodavcima ovdje u zemlji često čujem da poslodavci nisu skloni zapošljavanju dodatnih radnika jer se boje da ih neće moći otpustiti ako se ne pokažu dobrim ili ako se uvjeti poslovanja promijene. Drugim riječima, rigidnost Zakona o radu je jedan od faktora koji otežava otvaranje radnih mjesta. Istovremeno, značajno je zadržati razumnu zaštitu radnika, a novi zakon u Federaciji BiH je zaista u potpunosti u skladu s EU propisima i konvencijama Međunarodne organizacije rada (ILO), a uvjereni smo da će biti isti slučaj i s novim zakonom o radu u Republici Srpskoj. Također je bitno napomenuti da je Zakon o radu samo jedan dio slagalice, ima još mnogo drugih faktora koji ograničavaju ekonomski rast i otvaranje radnih mjesta u BiH i sve njih treba riješiti da bi zemlja krenula nabolje i u pravcu održivijeg rasta”, rekla je Proskuryakova.
Tu je ključni faktor reforme poslovnog ambijenta, drugim riječima, poboljšanja u oblastima poslovne registracije, inspekcije, pristupa financiranju, bolje ekonomske infrastrukture i jasnijih standarda prekogranične trgovine, smatra šefica ureda Svjetske banke za BiH u Crnu Goru, unapređenje stečajnog procesa, plaćanja poreza, registracije nekretnina.
“Sve ove prepreke zajedno doprinose manjoj konkurentnosti bh. firmi na stranom i domaćem tržištu, njihovo otklanjanje će pomoći iskorištavanju ogromnog potencijala za rast i poduzetništvo kojeg vidimo u ovoj zemlji u našem radu s malim i srednjim poduzećima, a naročito s mladim poduzetnicima. Zapanjujuće je koliko oni mogu postići, čak i u sadašnjim prilikama,  kada se budu suočavali s manje vještačkih ograničenja, moći će istinski dovesti ovu zemlju na put prosperiteta. Konačno, slažem se da su otvoreni dijalog, razgovori i javna rasprava vrlo bitni u reformskom procesu. Shvatili smo iz svog iskustva, u ovoj zemlji i drugdje, da ozbiljno uključivanje svih onih koji su zahvaćeni predloženim reformama može poboljšati njihov dizajn i izbjeći nepotrebne poteškoće. Međutim, vlada i parlament su ti koji u konačnici trebaju donijeti odluke i krenuti naprijed, dati priliku reformi”, kazala je u intervjuu za Dane Proskuryakova.
Također, dodaje da je važno  provoditi monitoring efekata reformi na razne grupe stanovništva, da bi se osigurala potrebna prilagođavanja i omogućilo da se reformama ostvare željeni ciljevi, odnosno održivi rast i otvaranje radnih mjesta.
Fena