Simptomi nestaju nakon što prođe slavljenička atmosfera i život se vrati u svakodnevnu rutinu
Jedan broj onih koji inače imaju depresivne smetnje, koji su usamljeni, starije životne dobi, zdravstveno opterećeni, pa i oni koji su u velikoj socijalno-ekonomskoj krizi, često ne izdrže pritisak koji donosi blagdanska i postblagdanska depresija, te nažalost posegnu i za suicidom, kaže psihijatar Darko Labura
ZADAR Fenomen blagdanske, ali i postblagdanske depresije pogađa sve veći broj ljudi i mada je riječ o kratkotrajnom stanju, za mnoge su dani božićno-novogodišnjih blagdana stresan period u kojem se teži nametnutoj slici savršene idilične obitelji koja često odudara od svakodnevne realnosti. Pod pojmom blagdanske depresije najčešće se podrazumijevaju predblagdanski dani, razdoblje samih blagdana i dani netom nakon njih, a tijekom tog perioda prevelikih očekivanja kod mnogih se javljaju posve suprotni osjećaji i stanja od očekivanih – od ljutnje, stresa, nezadovoljstva do nesanice, umora, praznine, usamljenosti.
Porastu blagdanske depresije pridonosi u velikoj mjeri i suvremeno društvo koje je za božićne i novogodišnje blagdane nametnulo imperativ trošenja, te komercijalizacija blagdana i nerazumno i nerealno trošenje kod mnogih samo pospješuje pojavu depresije. Zbog čega ova pojava uzima toliko maha i kako se najbolje nositi s (post)blagdanskom depresijom upitali smo dr. Darka Laburu, spec. psihijatra i subspecijalista forenzičke psihijatrije.
Usamljenima najteže
– Više je uzroka blagdanske i postblagdanske depresije. Posebno u vrijeme Božića nameće se dodatni teret ljudima da su na neki način u to vrijeme dužni biti sretni, što osobito teško pada osobama inače sklonima depresiji. Uz to, u vrijeme velikih blagdana kao što su božićno-novogodišnji neki ljudi imaju višak slobodnog vremena, dok ga drugi imaju premalo. Oni koji žure završiti planirane poslove do kraja godine mogu biti frustrirani i depresivni zbog brige da sve neće stići obaviti na vrijeme. S druge strane, osobe koje svoje slobodno vrijeme nemaju s kime podijeliti ili ga ne mogu kvalitetno ispuniti, zapadaju u depresivno raspoloženje, kaže dr. Labura, te ističe kako blagdanska depresija često zahvaća starije osobe koje su izgubile supružnika i koje nemaju s kime podijeliti radost obiteljskog blagdana ili im djeca stanuju daleko, pa blagdane provode bez najmilijih. Depresiji su tijekom blagdana više sklone i usamljene osobe koji žive u velikom gradu u kojem nema članova njihove obitelji i koji nemaju puno prijatelja.
– Depresiju tijekom blagdana, navodi dalje dr. Labura, pospješuje i povećani stres, umor, nemogućnost provođenja vremena s članovima obitelji, nostalgija za proteklim blagdanskim proslavama, pretjerana komercijalizacija blagdana, promjena prehrane, kao i promjena dnevne rutine i ritma, kaže psihijatar Darko Labura, te među simptomima ovog blagdanskog fenomena navodi glavobolju, nesanicu, promjenu apetita, debljanje ili mršavljenje, razdražljivost, tjeskobu, pretjeran ili neprimjeren osjećaj krivnje, smanjenu sposobnosti jasnog razmišljanja i koncentracije, smanjen interes za aktivnosti koje obično pružaju zadovoljstvo. Riječ je zapravo o istim simptomima koji nalikuju kliničkoj depresiji, s time da je blagdanska depresija obično ograničenog trajanja i proteže se u razdoblju od nekoliko dana ili tjedana prije do nekoliko dana ili tjedana nakon blagdana. Simptomi nestaju nakon što prođe slavljenička atmosfera i život se vrati u svakodnevnu rutinu.
Zadržati zdrave prehrambene navike
Dr. Darka Laburu upitali smo i kako ublažiti osjećaj blagdanskog neraspoloženja i stanje stresa koji nastaje zbog prevelikih očekivanja da blagdani prođu savršeno.
– Iako su božićni i novogodišnji blagdani za veliki broj ljudi najstresnije razdoblje u godini, taj se stres može umanjiti na razne načine. Jedan od načina je da se sve tegobe podijele s obitelji, s prijateljima odnosno bliskim i dragim osobama. Usprkos činjenici da se u te dane konzumira više hrane i da svi žele bogati blagdanski stol, treba zadržati zdrave prehrambene navike, a ne treba zanemariti ni vježbanje. Pomaže i dobra organizacija vremena, pisanje popisa stvari koje treba napraviti ili kupiti, određivanje prioriteta. S obzirom da se u tom periodu troši više novca, važno je isplanirati koliko se novca želi i može potrošiti, te se zadržati u tim financijskim okvirima, navodi dr. Labura, Pomaganje drugima, primjerice beskućnicima, siromašnima, nezbrinutoj djeci, onima koji su sami u ovo blagdansko vrijeme, pomaže osobama sklonima depresiji da shvate kako imaju razloga za zadovoljstvo i da su bez valjanog razloga nezahvalni.
Blagdansko vrijeme za osobe sklone depresiji je često izgovor da se još više povuku u sebe i da im se osjećaj usamljenost još više pojača, jer im se čini da su svi oko njih sretni, veseli i zadovoljni, što može dovesti i do kobnog zaključka kako je njihov život besmislen. Zbog toga su tijekom božićno-novogodišnjih blagdana u mnogim zemljama bilježi pojačan broj psihijatrijskih intervencija, pa i samoubojstava, što potvrđuje i psihijatar Labura.
– Jedan broj onih koji inače imaju depresivne smetnje, koji su usamljeni, starije životne dobi, zdravstveno opterećeni, pa i oni koji su u velikoj socijalno-ekonomskoj krizi, često ne izdrže pritisak koji donosi blagdanska i postblagdanska depresija, te nažalost posegnu i za suicidom. Tako se u ova vremena bilježi i veći broj suicida. Od svih suicidalnih osoba, oko 80 posto se regrutira u već postojećem depresivnom poremećaju. Stoga je važna primarna prevencija odnosno prepoznavanje ljudi s depresivnim smetnjama i njihovo upućivanje psihijatru, kao i ona sekundarna, a to je liječenje i kontrola već postojećih psihičkih poremećaja, zaključuje dr. Labura, uz savjet da od blagdana treba imati realna očekivanja.