Služba za zaštitu ustavnog poretka od 2019. ispituje koliko je stranka AfD opasna za Njemačku. Desničarski populisti se brane na sudu i tako dobijaju na vremenu.
Sumnjiv slučaj? Slučaj za opservaciju?
Kada zaštitnici ustavnog poretka krenu u potragu za neprijateljima demokratije, na raspolaganju imaju oružje različite jačine. Alternativa za Njemačku (AfD) to osjeća već nekoliko godina. Sve dok je u tijeku provjera, izvori podataka su dostupni: to je sve ono što političari ove stranke govore i pišu – bilo u parlamentu, na stranačkim konferencijama, demonstracijama, u intervjuima ili na društvenim mrežama kao što su Twitter i Facebook.
Ako se AfD u očima Saveza za zaštitu ustavnog poretka ponaša tako da se može svrstati u desničarsko-ekstremističku partiju, protiv nje će se poduzeti oštrije mjere.
Dovoljno je da postoji samo sumnja, pa da se protiv potencijalnih neprijatelja demokratije počnu koristiti klasične obavještajne metode: prisluškivanje telefona, čitanje e-pošte i slično. Ako se sumnja potvrdi, onda se počinje sa posmatranjem – opservacijom. U tom slučaju se AfD mora dobro zagrijati, jer BfV kao tajna služba za djelovanje u unutrašnjosti Njemačke tada u velikoj mjeri dobija odriješene ruke.
U tri njemačke pokrajine AfD je pod sumnjom
Teoretski, Služba za zaštitu ustava već tada može koristiti čitav niz instrumenata protiv AfD-a – i možda ih već i koristi. Međutim, ne u svim dijelovima zemlje. To je zbog federalnog uređenja Njemačke. Pored centralne Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka (BfV) u Kelnu i svaka od 16 saveznih zemalja ili pokrajina ima svoj ogranak. Međutim, oni ne zastupaju uvijek jedinstveno mišljenje. Službe za zaštitu ustavnog poretka u Tiringiji i Brandenburgu već dugo su uvjerene da je AfD velika opasnost za demokratiju. Zbog toga je AfD od 2020. godine tamo klasificirana kao sumnjiva. To je već nekoliko sedmica slučaj i u Saksoniji-Anhalt. Sve tri pomenute savezne zemlje nalaze se u istočnoj Njemačkoj, gdje AfD u prosjeku ima otprilike četvrtinu glasača i gdje nastupa posebno radikalno.
Služba za zaštitu ustavnog poretka za AfD “politički instrumentalizirana”
Još 2019. godine naziralo se da bi Služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) mogla prije ili kasnije proglasiti AfD u najmanju ruku sumnjivom i to na nivou cijele Njemačke. Jer, zaštitnici ustavnog poretka na saveznom nivou su pod oznaku „sumnjivo” već stavili dvije uticajne struje u stranci: podmladak AfD-a pod nazivom Junge Alternative (JA) i nacionalističko-rasistički orjentirano “krilo”, koje je u međuvremenu formalno rasformirano.
Predsjednik BfV-a Thomas Haldenwang rekao je tada, uzevši u obzir cijelu AfD, da postoje “prve naznake vođenja politike u ovoj stranci koje su usmjerene protiv slobodnog demokratskog poretka”. Zbog toga je ova politička partija u cjelini službeno proglašena “slučajem” koji se mora ispitati. AfD se uspješno odbranila od ove klasifikacije pred Upravnim sudom u Kelnu. Oznaka “slučaj za ispitivanje” ima negativan uticaj na javnost, rečeno je u obrazloženju presude. Naglašeno je i da je takvo zadiranje u prava AfD-a “nezakonito i nesrazmjerno”. Jörg Meuthen, jedan od dvojice predsjedavajućih AfD-a, tada se obradovao presudi rekšavi kako “politička instrumentalizacija” protiv AfD-a od strane Službe za zaštitu ustavnog poretka nije uspjela.
2020. godine „krilo” postalo“slučaj za posmatranje”
Ekonomista Meuthen vidio je u tome potvrdu za svoje tvrdnje. Jer on je, nekoliko mjeseci prije odluke da se AfD proglasi „slučajem za posmatranje”, predstavio stručno mišljenje u kojem je objašnjeno zašto Služba za zaštitu ustavnog poretka treba držati ruke podalje od AfD-a. Svaki oblik posmatranja je “potpuno apsurdan”, rekao je Meuthen u novembru 2018.
Vjerovatno je naslućivao da bi njegova stranka mogla doći jače na metu BfV-a. Stoga je ukazao na raspuštanje pokrajinskog podmlatka AfD-a “Mlada alternativa” (Junge Alternative) u Donjoj Saksoniji kao i na odluku ove partije da ni pod kojim okolnostima ne sarađuje s nacionalističko-rasistički orijentiranim „Identitarnim pokretom”.
Služba za zaštitu ustavnog poretka nije, međutim, bila impresionirana i marljivo je nastavila prikupljati materijal o AfD-u. Sljedeći udarac uslijedio je u martu 2020: Nacionalističko “krilo” AfD-a službeno je sa oznake „sumnjivo” svrstano u slučaj za posmatranje – više od toga nije bilo moguće. “Ako se oblici ekstremizma prošire, onda ćemo i mi proširiti svoj radijus posmatranja”, rekao je šef BfV-a Haldenwang, opravdavajući svoju odluku.
Šef BfV-a: “Höcke i Kalbitz su desničarski ekstremisti”
Predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka (BfV-a) Haldenwang je izjavio da ovo „krilo” ima “dokazanu ekstremističku namjeru”. Čelne ljude tog krila Björna Höckea i Andreasa Kalbitza Haldenwang, koji su u međuvremenu isključeni iz AfD-a, Haldenwang je nazvao “desničarskim ekstremistima” i “duhovnim palikućama”. Kada je to izjavio, od rasističkog napada u hesenškom gradu Hanau, koji se desio u februaru 2020., bilo je prošlo tek mjesec dana. Četiri mjeseca ranije, u oktobru 2019., jedan antisemita je ustrijelio dvije osobe u pokušaju da izvrši masakr u sinagogi u Halleu u saveznoj zemlji Saksoniji-Anhalt. U novembru 2020., AfD je došao pod dodatni pritisak kada su neki od njegovih zastupnika prokrijumčarili u Bundestag ljude, koji su napadali, uznemiravali, psovali i snimali članove parlamenta iz drugih stranaka.
Istovremeno, političari AfD-a sudjelovali su u demonstracijama protiv mjera i strategije njemačke vlade u borbi protiv korone. Skup je prekinula policija, a korišteni su i vodeni topovi.
Na potezu Upravni sud u Kelnu
Služba za zaštitu ustavnog poretka pažljivo je registrovala ove događaje. Nešto kasnije, neki su mediji nagađali da će čitav AfD uskoro biti svrstan pod oznaku „sumnjivo”. Prema prognozi lista “Frankfurter Allgemeine Zeitung” to se trebalo desiti 25. januara. Ali ništa se nije desilo – barem ne na ovom nivou. Umjesto toga, dvoboj između centrale njemačke tajne službe za praćenje događaja u zemlji (BfV) i desničarskih populista je ušao u novu sudsku rundu.
Partija AfD se obratila Upravnom sudu u Kelnu da zabrani Službi za zaštitu ustavnog poretka da je klasifikuje kao slučaj koji je pod sumnjom i da se takva odluka potom javno objavi. Kao obrazloženje, AfD je između ostalog navela pravo stranaka na jednake šanse i mogućnosti. U međuvremenu, BfV je obećao sudu da neće ništa poduzimati dok se postupak ne završi. Do tada se predsjednik Haldenwang neće izjašnjavati o aktuelnom stanju stvari. Stoga AfD ali i javnost mogu samo nagađati da je li obavještajna služba interno donijela svoju odluku i kada će je objaviti – pod uslovom da mu joj to ne bude zabranjeno.
Brizantni dokumenat zaštitnika ustavnog poretka
Ukoliko padne odluka na štetu AfD-a, njeni članovi će se obratiti Ustavnom sudu. To je kopredsjedavajući AfD-a Timo Chrupalla izjavio u intervjuu za “Neuer Zürcher Zeitung” krajem decembra 2020. On je rekao kako AfD nije ekstremistička stranka, “već stranka socijalno konzervativnih demokrata”.
Ova nerazjašnjena situacija između Službe za zaštitu ustavnog poretka i AfD-a mogla bi se objasniti i činjenicom da još uvijek nema zajedničkog stava na na pokrajinskom nivou. Tome u prilog govori i privremeni izvještaj Službe za zaštitu ustavnog poretka savezne zemlje Berlin iz decembra 2020. koji je dospio u ruke desničarskih populista. AfD je u saopštenju za javnost objavila citate iz tog izvještaja, u kojima se navodi da “nema dovoljno indicija za optužbe o protivustavnim namjerama AfD-a Berlin” koji mogu opravdati klasificiranje ove političke partije „sumnjivim slučajem”.
Da li će to uticati na Saveznu službu za zaštitu ustavnog poretka je sasvim drugo pitanje. Njegova odluka, koja se još uvijek očekuje, temelji se na dokumentaciji iz cijele Njemačke. A Berlin je samo jedna od 16 saveznih zemalja.
wpDiscuz
