“Vjerovatno domaći sudovi nikada ne bi uspjeli uraditi ono što je uradio Haški tribunal jer su licu pravde priveli sve one koje su imali na optuženičkoj listi, i možemo reći da je tribunal dao rezultat koji je od njega bio očekivan i pravnom smislu. Jedina sjena u radu tribunala je slučaj Perišić koji je oslobođen od odgovornosti”, smatra Tahirović.
Ističe da je naslijeđe tribunala veliko jer sada BiH ima svu dokumentaciju o zločinima koji su se dogodili a tu dokumentaciju tribunal je ustupio i ona se nalazi u Vijećnici.
On je istakao da će problem za domaće sudove koji trebaju nastaviti sa procesuiranjem zločina, biti to što veliki dio osumnjičenih se više ne nalazi u BiH, nego su na prostorima Srbije, Hrvatske a u regiji ne postoji spremnost da se oni krivično gone.
Dodao je da Tužilaštvo BiH još uvijek nema snage da podgine optužnicu za genocid u Prijedoru, iako je Haški tribunal podizao takvu vrstu optužnice.
Podsjećamo, masovna grobnica Tomašica, prilikom podizanja optužnice za genocid u Prijedoru, nije bila predmetom rasprave.
On je istakao kako se nada da će poslanici u Parlamentu BiH imati dovoljno snage kada se 25.7 ove godine bude glasalo i izmjenama i dopunama Krivičnog zakona po kojima se zabranjuje negiranje genocida da usvoje taj zakon.
Podsjetio je na izjavu glavnog tužioca Haškog tribunala koji je kazao da sprski političari moraju imati časti i hrabrosti da priznaju činjenicu genocida.
Tahirović je govoreći o procesu sučavanja sa prošlošću kazao da nažalost niko nije priznao zločine u vlastitim redovima, istinski pružio ruku pomirena i da je to u cijelini problem BiH.
“Mi koji pripadamo bošnjačkom narodu, imamo očiti strah da ponovo ne stradamo a druga dva naroda koja polažu isto pravo kao i mi na BiH također se plaše. Moramo se ako želimo ići u budućnost suočiti sa onim što je bilo. Mi Bošnjaci moramo prihvatiti činjenicu da je logor u Čelebićima kod Konjica postojao, da su tamo ljudi ubijani i onda pokušati sa druga dva naroda naći model kako izaći iz ove krize”, kazao je Tahirović.