BEOGRAD – Nakon Slobodana Miloševića, u Srbiji su do vlasti Aleksandra Vučića postojala tri ključna aktera kosovskog procesa, na čiju je političku moć taj proces jednako ključno utjecao.
Jedan od njih, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić, održao se na vlasti punih osam godina, a na petogodišnjicu Briselskog sporazuma za NIN kaže da bi na vlasti i ostao da je bio spreman potpisati ga.
“Politički blok predvođen SAD i Njemačkom je sve vrijeme tražio sporazume koji idu u pravcu poništavanja institucija države Srbije na Kosovu, kao prijelazno rješenje do konačnog priznavanja neovisnosti, što im je bio krajnji cilj. To je izazov s kojim su se suočavale sve vlasti od 5 . listopada. Međutim, od 2012. dolazi do povijesne prekretnice u tom procesu, jer ova vlast suštinski ukida pregovore kojima bi se štitili naši preostali interesi na Kosovu i diplomatske aktivnosti praktično smjenjuje politika pristajanja na sve “, rekao je Tadić.
Pojasnio je da je ključna razlika ove u odnosu na sve prethodne vlasti u kontekstu rješavanja kosovskog problema u tome što su prije 2012. ustupci pravljeni u zamjenu za očuvanje onoga što nije izgubljeno u ratu, a od 2012. cilj očuvanja tih nacionalnih interesa zamjenjen je ciljem čuvanje osobnih interesa onih koji ostaju na vlasti je jedina politika i ideologija.
“Naprednjaci su u kampanji 2012. obećavali da će poništiti sve što je prethodna vlast ispregovarala s Prištinom, ali su prešutjeli da to znači da će pregovore zamijeniti jeftinom trgovinom, koju će prikrivati još jeftinijim medijskim skečevima. Mi smo pravili tehničke kompromise koje su oni proglašavali izdajom, a oni ne samo da ih nisu poništili, nego su prihvatili i ono što ja nikada ne bih. prihvatili su apsolutno poništavanje institucija Srbije i njihovu zamjenu pravnim sustavom neovisnog Kosova čak i na sjeveru, što se nije dogodilo ni nakon Kumanovskog sporazuma “, kaže Tadić.
Istaknuo je kako je ova vlada u Srbiji pristala na ono što nije prethodno i pokušati ga predstaviti kao hrabrost.
“Hrabrost je boriti se za nacionalne interese po cijenu gubitka vlasti, a ne po cijenu predaje nacionalnih interesa ostajati na vlasti”, kaže Boris Tadić.
Tko vam je ponudio i što?
“Svi prijedlozi su išli u tom pravcu, ali smo diplomatskim i pregovaračkim vještinama uspijevali dolazimo do kompromisnih rješenja, što je bilo najviše što je moglo učiniti za zaštitu preostalog utjecaja Srbije na Kosovu”, ističe Tadić.
Kaže da je opće poznato da je Merkel (njemačka kancelarka Angela Merkel) još 2011. otvoreno tražila ukidanje institucija na sjeveru i da je takav zahtjev nedvosmisleno odbio.
“Isto kao što smo na početku prvog mandata odbili prijedlog da se formira vlada sa Haradinajem. Vlade Vučića i Dačića su sve to prihvatile”, navodi Tadić.