Voda, drvo, kamen, voće, povrće, samo su neki od proizvoda koje BiH uvozi u ogromnim količinama iako sve to ima u domaćoj ponudi.
Najbolji primjer za to je voda, kojom je BiH najbogatija u regiji i među vodećim državama je u svijetu po količinama i čistoći vode, ali BiH uvozi osam puta više vode nego što izvozi.
Proizvođači kažu da je to zbog sprege vlasti i uvoznih lobija, ali i zbog nedovoljno razvijene svijesti potrošača da kupovinom domaćih proizvoda jačaju bh ekonomiju koja će stvarati nova radna mjesta, a time i priliku za kvalitetniji život, piše Radio Slobodna Europa.
Rezultati istraživanja Svjetske banke o obnovljivim izvorima pitkih voda pokazuju da je BiH jedna od zemalja s najvećim količinama pitke vode po glavi stanovnika. Sa 9.461 kubnim metrom pitke vode po glavi stanovnika zauzima prvo mjesto u regiji i sedmo u Europi, a prema obnovljivim izvorima pitke vode od Njemačke je bogatija čak sedam puta. Uprkos tome, BiH uvozi osam puta više vode nego što izvozi.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u tijeku 2014. godine ukupna vrijednost uvezene vode iznosila je 25.560.883 KM (12 milijuna eura), dok je u istom razdoblju izvezeno 3.148.465 KM (1,5 milijuna eura) vode.
Pored ovog prirodnog bogatstva, BiH ne iskorištava u dovoljnoj mjeri ni druge svoje prirodne resurse.
Kada je riječ o proizvodnji prehrambenih proizvoda ovih dana tržnice su preplavljene voćem i povrćem iz Turske, Kine, Egipta i drugih zemalja, dok domaći proizvodi nemaju tržište.
Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH navodi nekoliko apsurdnih primjera uvoza proizvoda kojih u BiH ima u izobilju.
“Svi smo upoznati sa slučajevima bijelog luka koji se uvozi iz daleke Kine, a domaći proizvođači koji dokazano proizvode znatno kvalitetniji luk I imaju dovoljne količine ne samo za domaće tržište nego i za izvoz nemaju gdje plasirati svoje proizvode. Nedavno smo ohrabreni odobravanjem izvoza krompira u zemlje EU koji ima sve certifikate o kvaliteti, a uvozimo ogromne količine krompira iz Egipta”, kaže Gavran.
I voćari u BiH potvrđuju da im uvoz proizvoda koje i sami proizvode stvara problem. Stanko Mršić iz Udruženja voćara Prijedor se bavi uzgojem tri vrste jagoda.
“Pune su nam tržnice jagoda iz Turske i drugih zemalja, a nemamo nikoga da udari šakom od stol i kaže: imamo te proizvode u dovoljnoj količini, ne treba nam to. Što se tiče naše proizvodnje u općini Prijedor imamo negdje oko tri hektara, a zajedno sa proizvođačima jagoda iz Laktaša, Bužima, Velike Kladuše imamo sasvim dovoljno za domaće tržište, a to što dolazi sa strane samo nam pravi problem”, ističe Mršić.
BiH može proizvesti i dovoljnu količinu žitarica uz mala ulaganja kaže Slavko Stevanović iz Privredne komore RS.
“Što se tiče pšenice i kukuruza, oni spadaju u grupu proizvoda koje zaista možemo proizvesti sa stanovišta raspoloživih površina, a godišnje uvezemo kukuruza oko 58 milijuna KM (30 milijuna eura) ili 150 000 tona, a pšenice 53 milijuna KM (27 milijuna eura) ili 140 000 tona. Inače, sve ove količine koje se uvezu mogu se proizvesti na dodatnih 60 000 hektara, a mi imamo oko 250 tisuća hektara neobrađenih oranica”, kaže Stevanović.
Najveći je problem sa domaćom proizvodnjom nedovoljna ulaganja i nekonkurentnost domaćih proizvoda, objašnjava poljoprivrednik Mićo Živić.
“S obzirom na to da sada imamo otvoreno tržište i mi imamo jednaku mogućnost da izvozimo robu, a mi ne možemo biti konkurentni zbog nerazvijenih poljoprivrednih kapaciteta, zbog zastarjelih tehnologija koje još koristimo, tako da jednostavno ne možemo biti konkurentni.”