Željko Komšić predsjednik Demokratske fronte i samoproklamirani kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na popisu stanovništva održanom 2013.godine izjasnio se u nacionalnom pogledu kao Bosnac.
Ovu je eksluzivnu vijest, dopisniku Hrvatskog Medijskog Servisa iz Sarajeva prenio je vjerodostojan izvor blizak političkom krugu samog Komšića, pod uvjetom zadržavanja anonimnosti. Razlog “povjeravanja“ je, kako je objašnjeno, prije svega sama priroda činjenice koja definitivno Komšića isključuje iz bilo kakve mogućnosti da se kandidira na poziciju naroda kome i po vlastitom određenju ne pripada ali i velika odgovornost našeg sugovornika prema političkoj zbilji i njegova bojazan od mogućih negativnih posljedica na ukupnu stabilnost Bosne i Hercegovine koja bi nastupila opetovanim nametanjem jednom konstitutivnom narodu nelegitimnog, a po ovome i nelegalnog predstavnika BH Hrvata.
Objašnjenje za ovo najnovije Komšićevo nacionalno opredjeljenje leži, mišljenja smo, prije svega u vremenskom kontekstu kada je popis stanovništva održan. Podsjetimo popis pučanstva održan je nakon brojnih prolongiranja u listopadu 2013.godine.
Tada je Komšić „odrađivao“ odnosno privodio kraju drugi uzastopni mandat člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i to iz reda hrvatskog naroda. U tom momentu pri samom kraju svoga mandata, svjestan činjenice da se ne može nakon dva uzastopna mandata kandidirati i treći put zaredom Komšić je čini se bio rasterećen svojim službenim „Hrvatstvom“, te je jednostavno prilikom davanja podataka koji su unošeni u popisni materijal napokon pošteno deklarirao svoju nacionalnu pripadnost.
Komšić uostalom nije nikada ni skrivao svoju probosanku politiku i gotovo s prezirom je u nekim intervjuima sebe deklarirao kao „ja sam nekakav Hrvata“, pa se ova vijest i u cjelosti uklapa u njegov politički habitus.
Ono što ovu vijest čini značajnom i koja je naravno lako provjerljiva bilo Komšićevim javnim priznanjem bilo službenim uvidom u popisni materijal če u svakom slučaju najavu kandidature samog Komšića umnogome problematizirati, a ukoliko Središnje izborno povjerenstvo BiH bude zauzelo leaglistički stav morat će pribaviti službenu potvrdu ove za sada vrlo indikativne vijesti.
Naime, jedna od glavnih teza kojima sarajevski pobornici Komšićeve kandidature nastoje legalizirati njegovu kandidaturu jeste stav da su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine prije svega Hrvat, Bošnjak i Srbin a vrlo malo ili po njima nimalo legitimni predstavnici hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda.
Nakon možebitne službene potvrde ove exkskluzive, svi zagovaratelji tzv. građanske države izgubit će i ovaj ionako manjkav atribut za ovu kontroverznu situaciju. Jer složiti će se većina, dopustiti osobi koja se čak ni u nacionalnom pogledu ne izjašnjava kao pripadnik naroda, čije interese kani zastupati u najvišem tijelu izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini bio bi coup de grace u tijelo upravo samoj Bosni i Hercegovini./HMS/