Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH sutra bi trebao raspravljati o prijedlogu zastupnika SDP-a Denisa Bećirevića da najviše zakondovano i predstavničko tijelo BiH ocijeni štetnim i odbaci prijedlog ugovora o granici između BiH i Crne Gore kojeg su parafirali prijedsjednici Vlade Crne Gore i Vijeća ministara i koji je upućen Predsjedništvu BiH na potpisivanje, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Predsjednik Povjerenstva za granice BiH Željko Obradović kazao je kako je Daytonski mirovni sporazum i stav Badinterove komsije da su granice bivših jugoslovenskih republika granice država bile polazne točke za utvrđivanje međudržavne granice između BiH i Crne Gore.- Sutorina 1991. nije bila u sastavu BiH i to je ključno, smatra Obradović. To je i stav svih 9 članova Povjerenstva BiH za utvrđivanje granica BiH sa susjednim državama. povjerenstvo čine po tri eksperta iz sva tri konstitutivna naroda.
Oštra polemika
Sarajevski intelektualci, u međuvremenu, su se podijelili oko toga treba li osporavati utvrđeni ugovor o granici s Crnom Gorom. Oštra polemika, kako piše Hrvatski Medijski Servis, vođena je i u emisiji “Odgovorite ljudima” Federalne televizije. Tako je profesor Suad Kurtćehajić s Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu branio stav kako BiH ne treba potpisivati ugovor s Crnom Gorom o utvrđivanju međudržavne granice, već pred Međunarodnim sudom u Hagu pokušati dokazati da Sutorina pripada BiH, jer je na Berlinskom kongresu BiH imala granice s kojima je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Kurtćehajić pojašnjava da su to iste granice kao i sada, samo je tada imala Sutorinu, a sada je nema. On je pojasnio da je Predsjedništvo AVNOJ-a 24. veljače 1945. godine zauzelo stav da BiH treba ući u zajedničku državu Jugoslaviju u granicama koje su utvrđene na Berlinskom kongresu, znači sa Sutorinom.
“Crna Gora je uzurpirala ovaj prostor 1945. godine i više ga nije vraćala. Bili su neformalni razgovori između Blaže Jovanovića, crnogorskog prvaka i našeg Đure Pucara, gdje je to bilo ili putem telefona ili za kavanskim stolom, tako da je jednostavno njima ostavljena Sutorina. To nije imao pravo da uradi ni Đuro Pucar ni bilo ko drugi”, kazao je Kurtćehajić. Prema njegovim riječima, Sutorina je vlasništvo BiH i nikad to vlasništvo nad Sutorinom BiH nije izgubila.
Problem je, međutim, što BiH u vrijeme Berlinskog kongresa nije bila država, već sastavni dio Osmanskog carstva, kojeg je Turska bila prisiljena prepustiti na upravljanje Austrougarskoj, rečeno je u emisiji.
Slobodan Šaraba, odbornik općine Trebinje u sastavu koje je bila Sutorina u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, također, smatra kako pitanje Sutorine treba riješavati Međunarodni sud u Haagu.
Štetno za strateške interese BiH
Prof Hazim Bašić iz Asocijacije intelektualca “Krug 99″ smatra, međutim, da bi otvaranje graničnog spora s Crnom Gorom samo štetilo BiH i njezinim strateškim interesima.
– BiH je dobila pravo organizirati referendum i dobiti međunarodno priznanje na osnovu toga da nema teritorijalnih pretenzija prema drugim državama. Otvaranjem graničnog spora s Crnom Gorom, otvorilo bi se pitanje granica na cijelom Balkanu. Naš strateški cilj je Europska unija. Otvorimo li granični spor s Crnom Gorom, Crna Gora će blokirati naš ulazak u Uniju, jer će ona prije nas postati članicom EU, smatra Bašić.
U emisiji je otvoreno i zanimljivo pitanje. Čak i da pitanje granice s Crnom Gorom završi na Međunarodnom sudu u Haagu, da Sud donese odluku da Sutorina pripada BiH, kome bi Sutorina pripala Federaciji BiH ili Republici Srpskoj.
Slobodan Šaraba smatra kako bi Sutorina trebala pripasti općini Trebinje, a time i RS, dok su se s druge strane čula mišljenja da to treba biti distrikt BiH.
Čulo se i kako bi Sutorina mogla stvoriti unutarnji spor između eniteta i omjera u teritorijalnoj raspodijeli izmeđ RS i F BiH u odnosu 49 naprema 51 posto, što je utvrđeno Međunarodnim mirovnim sporazumom. Upozoreno je i kako zbog ovakvih pitanja dolazi do oružanih sukoba.
wpDiscuz