Nakon što smo jučer objavili tekst “Američka studija razotkrila bošnjačke veze u međunarodnom islamističkom teroru” koji je nastao kao interpretacija odlomka iz studije “Islamizam i sigurnost u BiH” ( Islamism and Security in Bosnia-Herzegovina) iz 2014. godine, autorice Leslie S. Lebl, koju su objavili Ratni koledž Američka vojske i Institut za strateške studije (Strategic Studies Institute, U.S. Army War College), danas Hrvatski Medijski Servis prenosi dio te studije koji se odnosi na djelovanje Bakira Izetbegovića, predsjednika vodeće bošnjačke stranke, SDA.
Ova studija iz 2014. godine možda je čak i aktualnija nego u vrijeme kad je realizirana jer potvrđuje tadašnje teze o jačanju islamizma u svijetu i Bosni i Hercegovini, kao i lošu perspektivu Bosne i Hercegovine.
Zbog te aktualnosti, a kako bi bila dostupna što širem krugu čitatelja, članovi HKZ Tropleta studiju su preveli na hrvatski jezik, a u cijelosti je možete pogledati OVDJE.
Hrvatski Medijski Servis u nastavcima objavljivati važnije i aktualnije dijelove studije. Također, napominjemo da je za studiozno proučavanje materije nužno iščitati i reference kojima se autori koriste u tekstu, tako da onima znatiželjnijima preporučujemo da pročitaju priloženu studiju u cijelosti i na engleskom jeziku, na kojem je izvorno pisana.
Dio koji prenosimo odnosi se na djelovanje Bakira Izetbegovića, koji je u vrijeme pisanja ove studije (2014. godina) bio bošnjački član Predsjedništva tako da napominjemo da zbog eventualne zabune tu činjenicu uzmete u obzir.
ISLAMISTIČKE VEZE VODEĆIH BOŠNJAČKIH LIDERA
Islamisti su aktivni ne samo u Bosni, nego i širom zapadne Europe i Sjedinjenih Država. Jedan od faktora koji predstavlja veću opasnost u Bosni nego drugdje je bliska povezanost islamista s bošnjačkim vođama, posebno trojicom ljudi (Bakir Izetbegović, Haris Silajdžić i Alija Izetbegović). Ti su ljudi zauzeli bošnjačko mjesto u rotirajućem predsjedništvu središnje države od njenog osnivanja. Opasnost od islamista u Bosni povećava i njihova bliskost s Mustafom Cerićem, muftijom koji je donedavno bio na čelu bosanske službene Islamske zajednice.
Ti su ljudi, zajedno sa svojim suradnicima i podređenima, vodili politiku neprimjerenu stajalištima ciljevima umjerenih muslimana, kao i bosanskih Srba i Hrvata. Podržavali su islamistički terorizam i vehabizam, poticali otuđenje između Bošnjaka i drugih Bosanaca i pronalazili bliže veze s islamističkim zemljama poput Saudijske Arabije i Irana.
Bakir Izetbegović
Danas je najistaknutiji bošnjački dužnosnik Bakir Izetbegović, trenutni bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Bakir je tijekom rata služio kao osobni pomoćnik i savjetnik svoga oca Alije Izetbegovića, koji je tada bio predsjednik Bosne. Nakon rata, od 1999. do 2003.godine, Bakir je bio član upravnog odbora humanitarne islamske dobrotvorne organizacije Merhamet. Kao i druge islamske dobrotvorne organizacije, Merhamet je svoj humanitarni rad tijekom rata koristio kao pokriće za isporuku oružja Bosni.
Malo je vjerojatno da Izetbegović kao osobni pomoćnik predsjednika ne bi bio svjestan tih aktivnosti. Niti da on nije mogao biti svjestan inicijative da se mudžahedini dovedu u Bosnu. U stvari, Dževad Galijašević, bivši dužnosnik Stranke demokratske akcije (2008.), optužio je Izetbegovića da je jedan od glavnih zaštitnika mudžahedina koji su ostali u Bosni nakon rata.
Bakir, koji je godinama upravljao građevinskim biroom Kantona Sarajevo, bio je uključen u izgradnju džamije kralja Fahda i navodno je uredio da se zemljište na kojem je izgrađen kompleks, prethodno u vlasništvu Srba, pokloni Saudijcima. Ova džamija, najveća muslimanska bogomolja na Balkanu, poznata je i po svojoj ključnoj ulozi kao centar vehabijskog utjecaja i moći u Bosni. Kao takva predstavlja antitezu umjerenog islama koji se tradicionalno prakticira u Bosni. Izetbegovićeva veza s džamijom sugerira da on ne dijeli antipatiju mnogih svojih sunarodnjaka Bošnjaka prema vrsti islama koja se tu propagira.
Još jedan pokazatelj Bakirove ideološke orijentacije dolazi iz njegovog sudjelovanja u sekularnoj inicijativi za unapređivanje poštivanja šerijata, ključnom islamističkom cilju i onom kojem se umjereni Bošnjaci oštro protive. Bio je odgovoran za koordinaciju izgradnje Bosna Bank International (BBI) Centra u Sarajevu, opisanog kao “jedini trgovački centar u Bosni i Hercegovini koji je zabranio prodaju svinjetine i alkohola.”BBI centar izgradio je BBI, jedina banka u Bosni koja nudi financije u skladu sa šerijatom.Jedan od glavnih ciljeva šerijatskih financija je povećanje privlačnosti islamskog političkog poretka. Drugi je cilj stvaranje sredstava koja se mogu upotrijebiti za postizanje islamističkih ciljeva.
Napokon, Bakir Izetbegović poznat je po svojim simpatijama prema Iranu. Za vrijeme njegova mandata u predsjedavanju BiH,bilateralne veze između Bosne i Irana su se proširile, uključujući trgovinu i ulaganja.Izetbegović je pozvao na još prisnije iransko-bosanske veze tijekom sastanka s tadašnjim iranskim predsjednikom Mahmudom Ahmadinedžadom u veljači 2013.godine u Kairu u Egiptu, na marginama sastanka Organizacije islamske suradnje (OIC). Iako se mala zemlja poput Bosne prirodno trudi održati dobre veze s moćnim zemljama, ove se inicijative ističu, dolazeći u vrijeme kad su UN, Sjedinjene Države i EU uvele sankcije za izolaciju režima u Teheranu.
Neke od tih veza posebno su kontroverzne. Sarajevski tjednik Slobodna Bosna objavio je da je, prema iranskoj opoziciji, iranski Institut Ibn Sina u Sarajevu, opisan kao znanstveno-istraživački institut, u stvari sjedište IRGC-a na Balkanu. Časopis je također doveo u pitanje bona fides oko 200 iranskih “gospodarstvenika” koji su ušli u Bosnu u prvoj polovici 2012.godine, napominjući da im se činilo da im nedostaje poslovnih kontakata.
*Nastavit će se
/R. I/HMS/
wpDiscuz
