Novinar Kerim Karakaya, specijaliziran za ekonomiju i saradnik uglednih časopisa kao što su The Wall Street Journal i Bloomberg, u autorskom tekstu pokazuje kako su sirijske izbjeglice utjecale na tursku ekonomiju.
Turska ekonomija je u protekle četiri godine rasla prosječno 3 posto, što je ispod 50-godišnjeg prosjeka od 4,5 posto, piše Karakaya za magazin Al-Monitor koji intenzivno prati dešavanja na Bliskom istoku.
No, u posljednjoj četvrtini 2015. godine Turska je zabilježila rast od 5,7 posto, na šta je, prema ocjeni stručnjaka, utjecala i činjenica da je svoj dom u Turskoj pronašlo oko tri miliona izbjeglica.
Prema podacima UNHCR prošle godine je u Turskoj dom pronašlo oko milion izbjeglica, a ukupan broj izbjeglica dostigao je skoro tri miliona.
Ekonomista Ercan Erguzel, koji radi za Morgan Stanley, pojašnjava da rast turskog BDP, koji je posljedica povećanja domaće potrošnje, ne može biti objašnjen porastom prosječnih plata ili rastom trenda zaduživanja turskih građana koji je okončan 2013. godine. Prema stavu stručnjaka, rast domaće potrošnje upravo može biti objašnjen činjenicom povećanog priliva izbjeglica.
Iako se stručnjaci slažu da je porast broja izbjeglica doprinio rastu BDP, ne postoji jedinstven stav kada taj doprinos treba izmjeriti.
Tako ekonomista Muammer Komurcuoglu smatra da je povećani broj izbjeglica na rast turskog BDP od 5,7 posto mogao utjecati između 0,5 i 1,7 posto.
No, stručnjaci naglašavaju da je povećani broj izbjeglica negativno utjecao na druge indikatore. Oko 300.000 izbjeglica radi, uglavnom ilegalno, što je povećalo nezaposlenost koja u Turskoj iznosi 10,3 posto.
Utjecaj izbjeglica na inflaciju predmet je polemika. I dok pojedini analitičari smatraju da su izbjeglice doprinijele povećanju inflacije, drugi se, a među njima i turska Centralna banka, protive takvoj teoriji.
Dugoročno gledano, stručnjaci vjeruju da će, sve dok borave u Turskoj, izbjeglice doprinositi rastu BDP-a, ali i povećanju stope nezaposlenosti.
wpDiscuz