Bošnjačka politička elita živi u ozbiljnom strahu od popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini koji će se održati u listopadu ove godine. Dugo su se borili protiv provođenja popisa, a popustili su tek nakon što im je to izričito zapovjeđeno iz Bruxellesa
Razlog jakom otporu su promjene u etničkoj strukturi koje je rat ostavio u toj zemlji. Bošnjaci, koji se doživljavaju najvećim i jednim žrtvama rata, smatraju da će se popisom stanovništva legalizirati genocid i etničko čišćenje. Zbog toga je postignut kompromis da izjašnjavanje po etničkoj pripadnosti neće biti obavezno. Ipak, problem tim dogovorom za njih nije riješen. Već ranije se pojavila inicijativa koja poziva građane da se izjasne kao Bosanci i Hercegovci. Srž ideje je da se takvih izjašnjavanjem izbjegne etničko komadanje zemlje koje je i uzrokovalo rat i propast države, ali i da se građani koji se ne osjećaju pripadnicima nijednog od tri konstitutivna naroda imaju svoju opciju.
Inicijativu je pokrenula skupina ljudi okupljena oko Deklaracije Bosanskohercegovačkog sabora. Sama ideja je uznemirila je isključivo bošnjačku političko-vjersku nomenklaturu jer, kako razmišljaju u inicijativi ‘Bitno je biti Bošnjak’, riječ je o podvali da se podijeli bošnjački nacionalni korpus. Oni navode da Srbi i Hrvati nemaju nikakve dileme kako će se na popisu stanovništva izjašnjavati i da se kod njih rasprave o ‘bosanstvu’ ne vode. Sejfudin Tokić, koordinator Koalicije nevladinih organizacija ‘Bitno je biti Bošnjak’, smatra da je cijela priča smišljena, plasirana i financirana iz inozemstva. On tvrdi da se pred Bošnjake postavlja lažna dilema da se etnički izjasne kao Bosanci ili Muslimani.
Tokić je uvjeren da se ovim putem žele ostvariti ciljevi koje u proteklom ratu u BiH nisu uspjeli ostvariti Milošević i Tuđman, a to je smanjivanje postotka Bošnjaka u strukturi stanovništva sa sadašnjih 55 posto na znatno manji broj. Na posljednjem popisu stanovništva, provedenom još 1991. godine u Jugoslaviji, Bošnjaci nisu postojali kao narod, već su se izjašnjavali kao Muslimani. Naziv Bošnjaci vraćen je u službenu upotrebu 1993. godine, nakon što je Alija Izetbegović dao podršku Deklaraciji muslimanskih intelektualaca u BiH.
Upravo s nazivom Musliman javlja se i drugi problem za još uvijek nedovršeni projekt formiranja bošnjačke nacije. Kod nekih pripadnika islamske vjeroispovijesti u BiH se javlja strah da, ako se izjasne kao Bošnjaci, na popisu stanovništva neće više biti muslimani. Iako je riječ o iracionalnom strahu, on se na terenu pokazuje kao realan problem. U kampanju za bošnjačko ime zbog svega se uključio i Rijaset Islamske zajednice u BiH (IZBiH). Oni su još u studenom uputili proglas u kojem navode da svaki Englez zna da je Britanac njegova državna, a ne etnička i nacionalna odrednica i, kao što svaki Perzijanac zna da je Iranac njegov državni, a ne etnički identitet, tako isto i svaki Bošnjak treba znati da ‘Bosanac’ nije njegovo ni etničko ni nacionalno ime. Kao što ni naziv ‘Musliman’ nije njegov ni etnički ni nacionalni identitet’.
Bosanac je, nastavljaju, svatko tko ima bosansku putovnicu, ali ‘Bošnjak je samo onaj koji je svjestan svog bošnjačkog etničkog i nacionalnog porijekla i svog specifičnog duhovnog i kulturnog bošnjačkog identiteta’. Zato u Rijasetu smatraju da je jedini ispravni način popunjavanja upitnika predstojećem popisu stanovništva u rubriku nacionalnost upisati ‘Bošnjak’, vjeroispovijest ‘islamska’, a jezik ‘bosanski’.
wpDiscuz