Iako je Europska unija trenutačno skoncentrirana na nadzor provedbe novog pristupa prema BiH koji pretpostavlja ekonomske i socijalne reforme, a koje su, pak, zadaća svih razina vlasti u našoj zemlji, srpski političari u BiH ponovno strahuju kako bi na dnevni red uskoro mogle doći toliko puta odgađane ustavne promjene.
Naime, ususret 20. godišnjici Daytonskog mirovnog sporazuma koji je dao i okvir ustavnog uređenja BiH (nakaradnog i nepravednog pogotovo prema Hrvatima op.a.) sve su češći istupi u Banjoj Luci i Beogradu koji otkrivaju da dio međunarodne zajednice priprema teren za novu rundu pokušaja promjene tog sporazuma. Izvori Blica tako jučer govore kako će zapadne sile iskoristiti ovu godišnjicu kako bi oslabili utjecaj institucija RS-a te kako se, već od rujna treba očekivati niz inicijativa koje trebaju ići u smjeru izgradnje funkcionalne države uz opasku kako se upravo RS i Milorad Dodik vide kao glavne prepreke tom cilju.
Iako se Rusija snažno protivi urušavanju trenutnih nadležnosti RS-a kao i unilateralnim pokušajima promjene Daytona, navodno će uskoro krenuti različita javna obraćanja pojedinih istaknutih političara, ali i inicijative ispred nekih institucija kao što je Europski parlament.
U cijeloj toj priči zasigurno postoji doza panike u redovima srpskih političkih elita, no ipak ne treba zaboraviti kako je upravo Europski parlament u svojoj pretposljednjoj rezoluciji naznačio potrebu federalizacije u BiH, što su neki tumačili i kao zeleno svijetlo za unutarnji preustroj središnje razine vlasti.
Upravo od toga najviše strahuju Srbi, ali i Bošnjaci budući da sadašnjim rješenjem u rukama imaju svaki svoj entitet, dok su Hrvati u političkom, ali i teritorijalnom smislu daleko od ravnopravnosti te im utjehu pruža tek nekoliko županija. Navodno, pak, ususret godišnjici Daytona, Amerika će biti ta koja će voditi glavnu riječ, pa se čak spominje i mogućnost da u Vijeću sigurnosti UN-a bude donesena rezolucija o Daytonskom sporazumu.
I sam Dodik nedavno je istaknuo kako postoje saznanja da se razmatra donošenje rezolucije, kazavši kako će pojedini čimbenici pokušati inicirati pred Vijećem sigurnosti tekst rezolucije
Pritom je poručio kako se nada da će oko toga biti opći konsenzus, a ne kao u slučaju rezolucije o Srebrenici koja nije usuglašena te je odbijena budući da je “bila dio gledanja samo jedne strane koja ju je pokušala nametnuti”.
Među pojedinim istupima treba spomenuti i onaj bivšeg veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj Williama Montgomerya, koji je u svom tekstu kazao kako je Dayton
uspješno doveo do kraja rata, ali da njegove brojne mane sprječavaju pomirenje i čine BiH nefunkcionalnom. Drugi problem Daytona je, dodao je, prisiljavanje Bošnjaka i Hrvata da nastave sa svojim sporazumom iz rata kojim je bio formiran entitet zvani Federacija BiH te kako su Hrvati trebali dobiti entitet.
Nije prioritet
Međutim, unatoč sve češćim reakcijama ne treba zaboraviti kako je u ovoj godini, a očekivano i u većem dijelu iduće, na dnevnom redu druga priča koju je započela Unija, a u prvi plan stavlja ekonomsko-socijalne reforme. Hrvati bi sigurno jedva dočekali da se
problematiku ustavne i institucionalne ravnopravnosti hrvatskog naroda u okviru šire o promjeni Daytona stavi na dnevni red, no za sada od toga nema ništa.
Priča o provedbi presude ‘Sejdić-Finci’ kao i preustroju Federacije nakon inicijative SAD-a, a koja je bila dobra šansa da se kroz zajednički nastup hrvatskih stranaka odnosi, barem djelomice, poslože u pogledu institucionalne, ali i teritorijalne ravnopravnosti, nije u fokusu nove europske agende, tako da se postavlja pitanje hoće li i 2016. godina kako je to najavio Dragan Čović biti godina kada se treba okrenuti unutarnjem preustroju zemlje.
Činjenica je kako se Federacija i RS trenutačno nalaze u teškoj ekonomskoj situaciji pri čemu je ispunjavanje reformi jedini prihvatljiv način za novo financiranje. Ta činjenica u startu umanjuje mogućnosti da će se političari sada okrenuti teškim ustavnim temama, a druga stvar je što u Federaciji, ali i u cijeloj zemlji postoje vrlo labave većine koje ne vežu konkretni programski prioriteti već uglavnom želja za održavanjem statusa quo, odnosno fotelje. Oporba, pak, svojim ponašanjem želi urušiti te većine tako da šireg konsenzusa oko budućeg uređenja ove zemlje, a što je prvi preduvjet, trenutačno nema.
Kirby: Promjenu ostavljano onima koji se bave BiH
Veleposlanik SAD-a u Srbiji Michael Kirby ipak nije mogao govoriti o tome je li potrebna promjena Daytonskog mirovnog sporazuma kao i provedba ustavnih promjena, naglasivši kako je veleposlanik u Srbiji, a ne u našoj zemlji. Kaže kako podržavaju Daytonski sporazum, ali da temu o njegovoj promjeni ostavlja onima koji se bave BiH.
Piše: Dario Pušić l DL
wpDiscuz