Nacrt predviđa da će roditelji odgojitelji koji već od Grada primaju financijsku pomoć u bruto iznosu od oko 6800 kuna, zadržati svoja prava, ali se novi zahtjevi za tu beneficiju primaju još sedam tjedana, do 5. rujna. Izvan tog roka odbacivat će se kao nepravodobni.
Mjera će pogoditi trudnice
Ta odluka nije neočekivana. Garnitura s Tomislavom Tomaševićem na čelu i u predizbornoj je kampanji najavila da će odluku mijenjati. Izabrali su je i kao jedan od svojih prvih poteza prema modelu koji ne dira u stečena prava roditelja s troje ili više djece koji su se odlučili za status roditelja odgojitelja, ali pogodit će skupinu mama koje su upravo trudne, možda u visokoj trudnoći, i rodit će treće dijete poslije tog roka od 5. rujna. Mame koje rode treće dijete 6. rujna na ovu mjeru više neće moći računati, iako vjerojatno jesu. Broj trudnica koje bi, da nije došlo do promjene vlasti, imale pravo na status odgojiteljica zasad je nepoznat, ali ne treba sumnjati da će u njihovim redovima odluka naići na revolt. Je li ukidanje tog prava trudnim mamama previd koji se može popraviti amandmanom? Ili konačna odluka? To smo pitanje uputili zamjenici gradonačelnika Danijeli Dolenec i Radi Borić, ali niti jedna nije odgovorila.
Je li moguće tijekom javnog savjetovanja rok eventualno pomaknuti? Odgovor nam je stigao od pročelnice Ureda za demografiju Mile Jelavić: “Prema važećoj odluci o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja, mjeru može koristiti roditelj koji u zajedničkom kućanstvu ima troje ili više djece te, između ostalih uvjeta, ako ne prima rodiljnu naknadu. To znači da žene koje su sad trudne i rode svoje treće ili sljedeće dijete 5. rujna, odnosno nakon tog datuma, ne mogu podnijeti zahtjev dok god su u obveznom primanju rodiljne naknade. Rok definiran kao 5. rujna predstavlja tzv. administrativnu granicu i mora biti definiran kako bi građani znali točno o kojem se datumu radi. Ovim prijedlogom privremeno se obustavlja podnošenje zahtjeva za ostvarivanje novčane pomoći za roditelja odgojitelja, dok će se odluka o ovoj mjeri donijeti nakon cjelovite evaluacije njenih dosadašnjih učinaka”.
Ani Mariji Berbić Lacko, predsjednici Hrvatske udruge roditelja odgojitelja, taj je rok sporan:
“Uključit ćemo se u javno savjetovanje i tražiti da se taj rok pomakne, ali ne znam još koji će to rok biti. Nikad se neće moći zadovoljiti svi korisnici koji su računali na ovu mjeru, ali na prvu mi se čini da su trebali staviti rok barem do 31. listopada kada je predviđeno spajanje ureda. To je minimalno. Očekujem da će nova vlast imati razumijevanja za produljenje roka, tim više što će neki roditelji prestati koristiti tu mjeru pa produljenje roka koji bi obuhvatio sadašnje trudnice ne bi trebalo značiti veće izdatke. Ako odluče imati budžet za demografsku mjeru, neka cirkulira i za mame”.
‘Nema evaluacije demografskog učinka’
Roditelja odgojitelja koji koriste ovu novčanu pomoć danas ima 5586 s više od 21.000 djece. Od 2016. godine, kada je donesena, mjera je nabujala s 21,175.918 kuna na 440,770.237 kuna u 2020. godini. U prvih šest mjeseci ove godine za nju je izdvojeno 246,670.192 kune. Sve je više roditelja s troje ili više djece koji žele ostati doma – lani su do 30. lipnja podnesena 403 zahtjeva, a ove godine 474.
Gradska vlast u obrazloženju nacrta odluke tumači da “iako mjera obuhvaća sve veći broj korisnika i stvara značajne obveze za proračun, ne postoji analiza strukture korisnika i evaluacija dosadašnji demografskih i socijalnih učinaka”. Mjera nije zaustavila ni vanjske migracije pa gradska vlada predlaže da se “privremeno obustavi podnošenje zahtjeva za ostvarivanje novčane pomoći kako bi se izradila evaluacija koja će sagledati sve dosadašnje učinke primjene ove mjere”.