Mogu reći da se nismo složili u vezi s nekim stvarima, naročito kada je riječ o rješenjima za izmjene Izbornog zakona. Moj dojam je da on preferira rješenje Fuleovog modela, što je vrlo opasno po budućnost BiH, jer predstavlja jednu vrstu stvaranja etničkih teritorija, kazao je Komšić nakon sastanka sa Schmidtov.
Komšić je, razumljivo, protiv svakog modela koji njemu de osigurava da glasovima Bošnjaka bude biran na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, piše Hrvatski Medijski Servis.
No, vratimo se Fuleovom modelu. Što on, zapravo, predviđa?
Nakon što su prihvatili načelo “da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike” uz posredovanje tadašnjeg povjerenika EU za proširenje Štefala Fulea, lideri vodećih stranaka iz BiH 2013. godine pokušavali su postići dogovor o, prije svega, načinu izbora članova Predsjedništva BiH, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.
Naime, Fuleov model za izbor članova Predsjedništva predviđao je da se jedan član Predsjedništva BiH bira iz Republike Srpske, a dva člana Predsjedništva BiH izravno iz Federacije BiH, koja je jedna izborna jedinica. Model je za Federaciju predviđao sljedeće: U Predsjedništvo BiH iz Federacije BiH bi bila izabrana dva kandidata. Prvi član Predsjedništva BiH bio bi kandidat koji je u Federaciji BiH dobio najveći broj glasova, s tim da bi se jasno utvrdilo u kojih pet županija je dobio najviše glasova. Drugi član Predsjedništva BiH bio bi kandidat koji je naredni po broju ukupnih glasova u Federaciji uz uvjet da ima više od 50 posto glasova iz druge skupine županija, odnosno u onih pet županija u kojima nije pobijedio prvi kandidat.
Županije po predloženom modelu nisu bile fiksirane, kako je to tražio HDZ BiH, već su bili promjenljiva kategorija a u radnoj verziji na sastancima stranačkih lidera s Fuleom taj model se nazivao modelom “plutajućih kantona”.
Podsjetimo, novi visoki predstavnik Christian Schmidt nedavno je na konferenciji u Njemačkoj izjavio kako je Komšić hrvatski član Predsjedništva BiH kojeg su birali više Bošnjaci nego Hrvati, te da to pitanje treba rješiti kroz izmjene Izbornog zakona kako bi se spriječio bojkot izbora koji bi se trebali održati u listopadu iduće godine.