Što da je Trgovska gora na granici Austrije i Mađarske?

Poručeno je to jučer iz Narodne skupštine Republike Srpske, gdje su članovi skupštinskog Odbora za zaštitu okoliša od nadležnih stručnjaka i predstavnika vlasti zatražili odgovore što trenutno poduzimaju i što planiraju službeni timovi i institucije u BiH. učiniti u vezi s izgradnjom odlagališta na Trgovskoj Gori.

Naime, Hrvatska je vlasnik polovice Nuklearne elektrane “Krško” koja se nalazi u Sloveniji i mora u dogledno vrijeme preuzeti polovicu otpada. Spominje se da bi prvi dio tamo mogao biti uskladišten već 2025. ili 2026. godine, pa se ozbiljno priprema teren za odlaganje otpada na mjestu bivše vojarne “Čerkezovac” na Trgovskoj gori, odnosno s druge strane Una.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac tvrdi da članove europske delegacije ne zanima namjera Hrvatske da odlaže radioaktivni otpad na Trgovskoj gori. Postavilo se i pitanje što bi se dogodilo da, primjerice, Austrija takav otpad želi odlagati na granici s Mađarskom, a da se Mađarska o tome ne konzultira.

– Slovenija također smatra neprihvatljivim odlaganje na Trgovskoj gori, odnosno otpad treba odlagati tamo gdje i nastaje. Cijenimo da Hrvatska neće odustati i zato smo se uključili u aktivnosti sa Slovenijom i definirali buduće korake – rekao je Košarac.

Stručni tim za praćenje aktivnosti odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori jučer je ocijenio da je izgradnja odlagališta rizik i da Hrvatska nije bila transparentna pri odabiru lokacije te je podnio više od 70 primjedbi. na Studiju utjecaja na okoliš .

Predsjednik tima Emir Dizdarević kaže da je potrebno uzeti u obzir seizmološke podatke na tom području u protekle četiri godine, kao i posljedice klimatskih promjena u narednom periodu.

– Posljedice su neizvjesne. Problem je što je lokacija odabrana netransparentno, Bosna i Hercegovina nije sudjelovala u izboru. Ne možete odrediti lokaciju u EU bez aktivnog sudjelovanja svih zainteresiranih strana i lokalne zajednice u neposrednoj blizini objekta – kazao je Dizdarević.

Nemanja Galić, član pravnog tima za izradu strategije pravne zaštite interesa BiH, rekao je da o reakciji BiH ovisi i reakcija Hrvatske.

– Proces je tek počeo. Kada je u pitanju arbitraža, konvencija ima takvu mogućnost, ali je to klauzula pristupom. Hrvatska takvu suglasnost nije dala kad je ratificirala konvenciju – pojasnio je Galić.

Predsjednik Odbora za zaštitu okoliša Maksim Skoko najavio je da će za sedam do deset dana biti poznati zaključci s tematske sjednice.

Stav svih strana u Bosni i Hercegovini je da je ova lokacija nedopustiva, jer se nalazi u slivu rijeke Une, koje je zaštićeno područje, a posebno se upozorava da se zbrinjavanjem tog otpada oko 70 posto otpada na otpad. potencijalno negativno otjecanje osjetila bi Bosna i Hercegovina, odnosno zdravlje oko 250.000 stanovnika.

Istraživanje

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je da je Srpska spremna pokrenuti još jedan proces dodatnih istraživanja koja će potvrditi da lokacija na Trgovskoj gori ne zadovoljava niti jedan parametar da bi se na njoj gradilo odlagalište nuklearnog otpada. On je podsjetio da je Vlada već izdvojila milion KM za finansiranje aktivnosti i da je u saradnji sa Stručnim timom i svim institucijama Srpske pripremljen akcioni plan.