SRPSKI LINGVISTI: Ne postoji ni bosanski ni bošnjački jezik

BEOGRAD – Bošnjački, posebno pod imenom “bosanski jezik”, lingvistički ne postoji, pa državne institucije Srbije i Republike Srpske moraju toga biti svjesne i u skladu sa tim moraju i djelovati – odluka je vodećih stručnjaka iz Odbora za standardizaciju srpskog jezika.
Odluka o bošnjačkom jeziku donesena na posljednjoj sjednici Odbora za standardizaciju, koju je potpisao predsjednik tog odbora akademik Ivan Klajn, bit će poslana ministarstvima prosvjete i pravde, kao i premijeru Srbije.
U obrazloženju ovog odbora se navodi da su srpski i bosanski/bošnjački jezik samo različiti po imenu i da zato nema osnova za posebne sudske tumače, udžbenike i nastavu jer svi koji znaju srpski jeziki, znaju podjednako dobro i bošnjački i obrnuto.
“Da bi dva jezika bila posebni jezici, oni moraju biti različiti po lingvističkim kriterijima”, stoji u obrazloženju Odobra.
To nije slučaj sa “bosanskim jezikom” kada se promatra u odnosu na srpski jer i svi bošnjački lingvisti tvrde da su “bosanski” i srpski jezik različiti samo po imenu, ali da je prema lingvističkim kriterijima riječ o istom jeziku.
“Budući da Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima propisuje da se manjinskim jezikom može proglasiti samo jezik koji je različit od službenog jezika te države, a da su srpski i ‘bosanski’ samo različita imena istog jezika, jasno je da ‘bosanski’ ne može imati ni lingvistički ni pravni, nego samo simbolički status posebnog jezika”, navodi se u obrazloženju.
Prema riječima predsjednika Institua za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Srete Tanasića, ovo pitanje je ponovo otvorila priča o sudskim tumačima i ekspertima za bošnjački jezik, za koji čak i bošnjački lingvisti kažu da ne postoji, jer nema dovoljno elemenata koji bi ga razlikovali od srpskog jezika.
“Na isti način iz srpskog jezika bi se moglo izvesti još nekoliko varijanti i nazvati se jezicima”, rekao je Tanasić, dodajući da je država odavno pogriješila kada je potpisano uvođenje “bosanskog jezika” u škole i da niko tada nije konzultirao eksperte za jezik, a poslije je bilo kasno.