Srbija za Trumpa, ostatku regije draža Clinton

Demokratska kandidatkinja Hillary Clinton ima veću podršku na Zapadnom Balkanu, nego njezin republikanski protukandidat na američkim predsjedničkim izborima Donald Trump, koji je favorit uglavnom onih političkih struja i građana koji imaju odbojnost prema ulozi administracije Billa Clintona u regiji polovicom 90-ih godina prošlog stoljeća, smatraju stručnjaci.
Ipak, građani regije nisu toliko zainteresirani za američke izbore, osim na Kosovu, gdje se s više emocija nadaju pobjedi Hillary Clinton.
“Dileme nema. Balkanske zemlje s različitim intenzitetima, emocijama i razlozima, osim Srbije, naginju prema Clinton. Kod Albanaca postoje ne samo politički, nego i jaki emocionalni razlozi za to “, kaže Behlul Beqaj, politički analitičar sa Kosova.
Razlog za to je NATO bombardiranje Beograda 1999., za koje su personifikacija Sjedinjenje Države i Bill Clinton, kojim su zaustavljeni sukobi na Kosovu. U samoj Prištini postoji bulevar Billa Clintona i njegov spomenik, dok su u gradu otvoreni butici Hillary.
“Zapravo Trumpa u regiji podržavaju političke struje i građani koji imaju odbojnost prema Clintonovoj zbog uloge administracije njezinog supruga ili su sličnih svjetonazora kao on, ili pak smatraju da je Trump kandidat da SAD odvede s mjesta jedine supersile”, objašnjava Sead Turčalo, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Cvijetin Milivojević, politički analitičar iz Srbije, kaže: “Ono što se da zaključiti jeste da većina građana, prije svega političkih elita, navija za Clinton, dok većina građana Srbije, recimo, navija za Trumpa”.
Međutim, dodaje, takav trend ne prati vlast u Srbiji, budući da je premijer Aleksandar Vučić sudjelovao na jednom lobističkom skupu Hillary Clinton u Washingtonu.
“Kada govorimo u BiH to je ona klasična priča – većina građana srpske nacionalnosti su vjerojatno za Trumpa, većina Bošnjaka i Hrvata za Clinton, prema tome i političke elite u BiH vagaju ono što misle da je presudni stavak njihovog naroda.”

Trump ili Clinton – da će se politika promijeniti?

Ipak, za regiju nije toliko bitno tko će pobijediti, Trump ili Clinton, jer američku vanjsku politiku ne određuju predsjednici niti državni tajnici nego moćne organizacije i lobiji, stava je Milivojević.
S ovim se ne slaže Ivan Vuković, profesor Fakulteta političkih nauka u Podgorici, za kojeg pobjeda Clinton znači kontinuitet vanjske politike na Zapadnom Balkanu, dok bi posljedice dolaska Trumpa na čelo SAD-a, koji je tijekom kampanje bio izrazito nepredvidiv, mogle biti izuzetno negativne .

“Sudeći prema njegovim nastupima tijekom izborne kampanje, svjedočili bismo radikalnom zaokretu u američkoj vanjskoj politici. Na globalnom planu, promjene bi značile jednu vrstu američkog neoizolacionizma koji bi podrazumijevao jednostrano djelovanje SAD-a prilagođeno isključivo vlastitim vanjskopolitičkim interesima. Posljedice takve politike po stabilnost i daljnji napredak Zapadnog Balkana, kao i po svijet u cjelini, mogle bi biti trajne i izuzetno negativne. ”
Pobijedi li Clinton, smatra, može se očekivati ​​nešto snažniji američki utjecaj u regiji u narednim godinama, zbog važnosti NATO-a za novu administraciju, ali i činjenice da bi se u njoj našli dobri poznavatelji političkih prilika na Zapadnom Balkanu.
Sve češće se spominje dolazak sadašnjeg potpredsjednika Joe Bidena na čelo State Departmenta.
Međutim, Zapadni Balkan svakako nije više u samom fokusu američke vanjske politike koja se, nakon ključne uloge u zaustavljanju ratova u bivšoj Jugoslaviji, a pogotovo od napada 11. rujna 2001. okrenula više Bliskom istoku i ratu protiv terorizma, smatraju naši sugovornici.

U BiH prekriženi interesi Rusije i Turske

Sada je njezin interes održavanje mira i stabilnosti u regiji. Ipak, on povremeno raste – srazmjerno povećanju utjecaja Rusije u pojedinim zemljama, koja za svoje potrebe u sukobu sa Zapadom pokušava iskoristiti što veći broj nestabilnih regija i područja zamrznutih konflikata, kako opisuje Turčalo.
“Na Zapadu postoji stereotip da je čitav prostor Zapadnog Balkana faktički interesna zona SAD-a i da se ona djelomično isprepliće s onim što je interesna zona Europske unije, ako nju možemo nazvati jedinstvenom zajednicom, a mogli bismo zaključiti da su tu ostali interesanti kao što su Rusija ili Turska “, kaže Milivojević, dodajući da se američka politika razlikuje od zemlje do zemlje u regiji.
Tako je Bosna i Hercegovina bila jedan od prioriteta američke diplomacije tijekom 90-ih čija je kruna bio Dejtonski sporazum, da bi desetljeće nakon njegovog potpisivanja SAD zemlju prepustila Europskoj uniji.

Međutim, Turčalo očekuje osnaživanje američkog fokusa u BiH, ovisno tko pobijedi na izborima, jer Washington, dodaje, nije sretan zbog poluga utjecaja kojeg tu ima ne samo Rusija nego i Turska.
“Svoju poziciju od najaktivnijeg međunarodnog aktera u BiH, SAD je transformirao u poziciju promatrača, koji se javlja samo onda kada se čini da bi situacija mogla izmaći kontroli. Tome nije doprinijela samo promjena fokusa SAD-a ka nekim drugim žarištima, nego sve veći gubitak kredibilnih sugovornika na našoj političkoj sceni “, kaže.
Za Milivojevića, u BiH su prije svega prekriženi interesi Rusije i Turske, koji su čak u ovom trenutku vidljiviji od američkih.

‘Vječno prijateljstvo’ Kosova i SAD

Što se tiče susjedne Srbije, Iako je ova zemlja sebe formalno proglasila vojno neutralnom i na putu je da postane članice Europske unije, ona ne želi ući u NATO, ali ni u neki eventualni ruski vojni savez.
“Amerikanci su već u ovom trenutku vrlo vjerojatno zadovoljni da Srbija ostane na neki način aktivna članica Partnerstva za mir, ali i da Rusija ne bude prisutna, u nekom taktičnom smislu riječi, dalje od onoga koliko je sada prisutna, naprimer u vojnim vježbama, ili recimo putem ovog Ruskog humanitarnog centra za izvanredne situacije koji postoji u Nišu “, kaže Milivojević.
Srbiju su ove godine posjetila dva visoka američka dužnosnika, potpredsjednik Joe Biden i pomoćnica državnog tajnika Victoria Nuland. Za Turčala te se posjete mogu promatrati iz dvije perspektive.

“Jedna, kakvu žele o posjetama imati vlastodršci u Srbiji, jeste da je Srbija ključna zemlja za stabilnost regije. Druga perspektiva, koja je realnija i utemeljena na recentnoj povijesti, jeste da se Srbija smatra potencijalnim troublemaker i najpodložnija je utjecaju Rusije koja bi preko nje mogla regiju držati u konstantnoj nestabilnosti. ”
S druge strane je Kosovo gdje političari odavno tvrde da imaju “vječno prijateljstvo” sa SAD-om, koji je i podržao proglašenje neovisnosti u Prištini. Činjenica da se tu nalazi jedina značajna vojna baza NATO-a na teritoriju bivše Jugoslavije govori da će Kosovo ostati prije svega vojna interesna američka zona SAD-a, smatraju naši sugovornici.
“Međutim, praktične političke vrijednosti na Kosovu i one u SAD-u nemaju iste standarde. Sasvim je drugo pitanje da li mogu postojati vječni zajednički interesi.Bez dileme, obitelj Clinton kod Albanaca uživa posebni status zbog njihovog neprekidnog interesovanja za Kosovo i Albance “, kaže Beqaj.

Zaustaviti širenje NATO-a u regiji

Manji vidljiv interes SAD ima kada je u pitanju Makedonija, koja prolazi kroz unutarnju političku krizu. Međutim, iu toj zemlji se osjeti ruski utjecaj, smatra Milivojević.
“Koristeći činjenicu da Makedonija zbog blokade Grčke zbog spora oko imena ne može pristupiti ni EU ni NATO-u, Rusija pokušava na prostoru Makedonije da zaustavi širenje NATO-a ka svim teritorijama Zapadnog Balkana.”
Kako dodaje, u drugoj poziciji je Crna Gora koja je interesantna SAD-u prije svega zbog svog geostrateškog pristupa i izlaza na Jadransko more te činjenice da se vlast u Crnoj Gori opredijelila za ulazak u NATO.

Za Vukovića, SAD je danas najvažniji politički partner Crne Gore, a gradnja prijateljskih odnosa traje već dva desetljeća.
“U ovom trenutku, kao što je to slučaj i sa drugim državama regije, Washington želi u Crnoj Gori vidi daljnji napredak na planu izgradnje institucija i jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, gospodarskih reformi, itd.Istodobno, iz sasvim očiglednih razloga, SAD se nadaju što skorijem završetku procesa integracije Crne Gore u NATO savez. ”
S druge strane, Hrvatska je nesporno američka interesna zona, jer je članica Europske unije i NATO-a.
“Tu samo možemo govoriti o nečem drugom, da li će u onom, tako da kažem, navlačenju konopca između Washingtona i Bruxellesa – Hrvatska biti bliže ovoj europskoj opciji ili na neki način poziciji SAD-a”, ističe Milivojević.
Da li će se i koliko američka politika prema Zapadnom Balkanu promijeniti nakon 8. studenog saznat će se nakon što bude proglašen pobjednik izbora.
S dolaskom Trumpa na čelo SAD-a, smatraju mnogi, to će biti neizvjesnije, budući da se republikanski kandidat ponaša nepredvivo.
S obzirom i na ruski utjecaj u regiji, njegova pobjeda će otvoriti nove mogućnosti, budući da ga je i sama Clinton tijekom kampanje često optuživala da je “ruska marioneta” i da mu ne treba povjeriti šifre za američko nuklearno oružje.
Izvor: Al Jazeera