Milorad Bajić, prvi srpski nastavnik koji se 2001. vratio u Drvar, prisjeća se teških povratničkih dana. Kao povratnik u prosvjeti, suočio se s mnogim izazovima, poput prisilnog korištenja hrvatskog jezika i malog broja srpske djece u školama. Povratnici, uglavnom stariji ljudi, vraćali su se u Drvar, gdje su Hrvati većinom naselili prijeratna srpska ognjišta, što je promijenilo demografsku sliku. Poslovi su bili rijetki, uglavnom u šumarstvu i ugostiteljstvu.
Đorđe Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, upozorava na drastično smanjenje broja Srba u FBiH (s preko 540.000 prije rata na manje od 30.000). Srbi su suočeni s diskriminacijom u zapošljavanju u državnim institucijama, gdje je njihova prisutnost zanemariva. U privatnom sektoru također nailaze na otpor zbog lokalne netrpeljivosti prema Srbima.
U Kantonu 10 situacija je nešto bolja, jer Srbi participiraju u kantonalnoj vlasti. Međutim, u drugim dijelovima FBiH, povratnici se uglavnom bave poljoprivredom ili manjim biznisima. Goran Broćeta naglašava važnost zapošljavanja kao ključnog za opstanak Srba u FBiH, dok Damir Ivetić iz Odžaka ističe nedostatak zapošljavanja Srba u lokalnim institucijama, unatoč obećanjima.
Republika Srpska i Srbija pružaju podršku Srbima u FBiH, kroz pomoć u poljoprivredi i otvaranje preduzeća poput “Jumka” u Drvaru, gdje radi više od 100 žena, što pomaže lokalnom srpskom stanovništvu.
wpDiscuz
