Kada nam iz Rusije stignu Mi-35 i Mi-17, a iz Njemačke devet Airbusevih H-145 i, ukoliko se obistine najave da MUP kupuje Superpume iz Gruzije, helikopterske snage bit će znatno moćnije nego danas i prije svega u službi zaštite građana od poplava, požara i drugih nevolja, počinje članak objavljen u srpskom Blicu.Srbija će tako krenuti u ozbiljan proces renoviranja flote helikoptera koja točno četvrt stoljeća, od 1991. do 2016. godine, nije dobila nijednu novu letjelicu, da bi prije dvije godine iz Rusije stigla dva nova transportera Mi-17V-5. Podsjećanja radi, prije toga ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana nabavili su posljednji novi helikopter 1991. godine i to iz mostarske tvornice “Soko” u vidu lake višenamjenske “gazele”.
Letjelice ovog tipa i dalje su najbrojnije u helikopterskoj eskadrili Srbije – vojska raspolaže sa 45, a MUP s pet gazela. Inače, RZ je i prije nego što su 2016. stigli novi Mi-17 imao helikoptere ovog tipa nakon što im je 2006. godine MUP Srbije dao dva transportna Mi-17 i dva desantno-jurišna Mi-24V koji su kupljeni kao rabljeni 1998. godine za potrebe nekadašnje Jedinice za specijalne operacije. Dva Mi-17 su prošla remont 2010. godine, jedan je pao 2015., dok su Mi-24V otpisani nakon što je procijenjeno da im se životni vijek ne može produljiti i da je to neisplativo.
Kad se ima sve ovo u vidu, onda kupovina, prema najavama, četiri takozvana leteća tenka Mi-35 i tri transportera Mi-17 iz Rusije, odnosno devet H-145 iz Njemačke te dvije nove superpume iz Gruzije, djeluje kao nasušna potreba.
Vojni analitičar Aleksandar Radić ističe da država mora investirati u helikopterske jedinice zato što ima letjelice koje su u upotrebi još od 1980. godine.
“Nama je potrebna jedna eskadrila od 12 do 14 borbenih helikoptera, a država smatra da je dovoljno osam do devet i to je u redu. Iako na prvi pogled izgleda da je riječ o puno kupovina, to je zapravo nastojanje da se zadrže minimalne operativne sposobnosti neophodne i vojsci i MUP-u”, naglašava Radić.
Kako kaže, još prije 40 godina postojala je dilema treba li kupiti Mi-17 ili superpumu, a da će Srbija sada stjecajem okolnosti nabaviti oba tipa helikoptera.
“Sve letjelice mogu se koristiti za podršku civilnim institucijama i stanovništvu. To nisu strogo namjenske platforme već su namijenjene i za podršku u slučaju poplava, požara, dakle za spašavanje. Treba na njih računati u okviru šireg koncepta upotrebe sile, odnosno i za potrebe civilne populacije”, objašnjava Radić.
“Nakon remonta gazele bismo mogli koristiti još barem 12 godina, do 2030.. Međutim, pitanje je je li to Airbusu u interesu, pa bi zato trebelo naći najbolje rješenje”, naglasio je Radić i dodao da Hrvatska i dalje ima najjaču helikoptersku eskadrilu u regiji s 24 Mi-17 i osam Kiowa.