U dvogodišnjem izvješću o tome kako se svijet nosi s katastrofama, UN upozorava da zbog novih rizika koje nismo predvidjeli prošlost više ne može biti vodilja za budućnost. Posebice se kao “novi rizici” po ljudske živote i imovinu navode zagađenje zraka, bolesti, potresi, suše i klimatske promjene.
Izvješće također upozorava na sve veći potencijal jedne vrste katastrofe u izazivanju ili pogoršavanju neke druge nepogode, poput obilnih kiša koje nakon šumskih požara uzrokuju odrone zemljišta, prenosi Hina.
“Ukoliko nastavimo živjeti na isti način i nastavimo se ponašati jedni prema drugima i prema našem planetu kao do sada, tada naš opstanak dolazi u pitanje”, rekla je Mami Mizutori, posebna predstavnica glavnog tajnika UN-a na sastanku u Ženevi posvećenom smanjivanju rizika od katastrofa.
Ekstremne vremenske pojave su se u posljednjih 20 godina udvostručile, a prema izvješću, nanose tako golemu ekonomsku štetu da su razvojni ciljevi UN-a u siromašnijim zemljama gotovo nedostižni.
U 2018. u svijetu je zabilježeno 1600 katastrofa, od monsunskih poplava u Indiji do šumskih požara golemih razmjera u SAD-u. Iste je godine uslijed katastrofa raseljeno 17,2 milijuna ljudi, a od 2008. godine oko 265 milijuna.
UN smatra da je potrebno uložiti više financijskih sredstava u sprječavanje katastrofa i zaštiti najranjivijih skupina ljudi od posljedica ekstremnih vremenskih pojava.
Na smanjenje rizika od katastrofa uloženo je od 2005. do 2017. oko pet milijardi američkih dolara, što je tek 3,8 posto sveukupne potrošnje na humanitarna pitanja, tj. manje od četiri na svakih 100 potrošenih dolara.
wpDiscuz