Prije samo dvije ili tri godine nikome nije padalo na pamet proglasiti smilje komparativnom prednošću Hercegovine, naprotiv, slovilo je kao sinonim njezina siromaštva u prošlosti. Ako projekt smilja bude i polovično uspješan, dogodit će se pravi obrat i krš će postati blagodat Hercegovine.
Marko Matić, mladi agronom iz Gnjilišta kraj Čapljine, koji je jedan od pionira u poslu sa smiljem, kaže: – “Smiljomanija” se nastavlja.
Mi smo u tome posljednjih pet godina, a u međuvremenu se dogodilo puno toga, počevši od sjemena i sadnica, do podizanja novih plantaža. Krenulo se prije godinu i pol dana, a sada se stiglo do ogromnih površina koje su obrađene ili se kane raditi. Spominju se stotine hektara od Posušja pa sve do granice s Crnom Gorom.
Sada svi trebamo pričekati i vidjeti što će biti s podizanjem plantaža, ali i tržištem. Nadamo se da ćemo uspjeti. Krenuli smo 2011. s planom sadnje nekoliko tisuća sadnica za nas, međutim, kako je projekt odmicao dalje, poprimio je nevjerojatne razmjere.
Sade se ogromne količine sadnica, velike plantaže. Isto tako, suradnja se širi svakim danom s naših prostora na Hrvatsku i Crnu Goru, pa i Albaniju…, na sve prostore gdje smilje uspijeva. Budući da nam je krš dao nešto dobro, a to je smilje, sada svi zajedno moramo ustrajati i dovesti posao do kraja kako treba.
Nekoliko novih destilerija se otvara, svi veliki ulagači nastoje zaokružiti proces, od plantaža do destilerija, i vidjet ćemo što će oni uraditi po pitanju otkupa zelene mase sa strane, tj. ostalih proizvođača. To je bit, tako da svi zajedno moramo, što se kaže, stati na loptu i vidjeti što će nam budućnost donijeti.
Pitali smo koja je granica isplativosti?
Naznake su da cijena vani, u stvari potražnja za uljem, za sada ne pada, tako da se svi nadamo kako neće doći do drastičnog pada, ali ostaje nam čekati i vidjeti što će se dogoditi.
Hrvatska je uvela restrikcije u sadnji smilja. Dalmatinci tako danas donose smilje u Hercegovinu i tu ga prodaju jer postižu bolju cijenu. U BIH se navodno pripremaju nekakvi zakoni o smilju, no budu li se miješali u posao sadnje kao oni u Hrvatskoj valjat će spriječiti njihovo donošenje.
Trend koji vlada širim područjem mediteranske Hercegovine upućuje na to da nije daleko dan kada će površine pod plantažama smilja premašiti one pod vinovom lozom, oko 3600 hektara.
Uz kultiviranje krša, razvila se i proizvodnja sadnica smilja, što je za dio doline Neretve postalo spas od loših sezona, kazao je.
Prema Matićevim procjenama, na čapljinskom se području u ovom trenutku uzgaja oko 2 mil. presadnica prosječne cijene 20 feninga, što znači da je u optjecaju posao od čak 400.000 KM.
Nastavi li se ovoliko ulaganje u smilje, i posao krene, autobusi na liniji Njemačka Hercegovina, morali bi krenuti u obrnutom smjeru.
poskok.info