Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije donio je odluku da velika većina Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale pripada Sloveniji.
Ranije je objavljeno da granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika što znači da zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škriljei kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.
Sud je također objavio odluku da je Sveta Gera na hrvatskom teritoriju, ali i priopćio da nema jurisdikciju odlučiti o hrvatskom zahtjevu da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskom teritoriju.
Čitanje odluke Arbitražnog suda počelo je spornim mjestima na sjevernoj hrvatsko-slovenskoj granici.
Predsjednik suda Gilbert Guillame dosad je pročitao i odluke da granice na Muri i Sutli idu katastarskom granicom, a u Murskom Središću sredinom Mure.
“U pogledu regije Mura, Tribunal zaključuje da općenito međunarodna gra
nica se poklapa s katastarskim granicama. Također smatra da Ustav iz 1931. i Kraljevine Jugoslavije na koji se poziva Jugoslavija nije regulirao granicu između Drave i Save nego je u to vrijeme granica Badovine bila vanjska granica periferijalnog distrikta, koji još uvijek odgovara katastarskoj granici.”
Što se tiče granica na području Novakovca, Podturne i Pince, strane se ne slažu. Tribunal zaključuje da je postojao mješoviti odbor koji bi trebao popraviti kranice katastarskog distrikta. To određuje gdje granice leže. Tribunal smatra pravnu valjanost zajedničkog zapisnika u skladu s primijenjivim pravom. Tribunal zaključuje da u podrušju Podturna, Novakovca, Pince, granica slijedi katastarske granice legalno modificirane 1956.
U Feketincu Pince, Tribunal smatra da modifikacija nije valjana jer je samo jedan predstavnik slovenske strane bio prisutan i potpisao. Trebalo je biti dva predstavnika strane. Granica slijedi granice katastra prije modifikacije 1956.
U slučaju Murskog Središća Tribunal zaključuje da je granica na sredini rijeke Mure.
Sada idemo na granicu vezanu uz Slovenske Gorice. Tribunal zaključuje da je granica u području raskrižja granica koja prati katastarske granice i u tom smislu modifikacija katastarske granice 1946. na zahtjev nekih stanovnika nikad nije implementirana. Tribunal nadalje zaključuje da u slučaju Globoke, zastupnik iz 1955. nije odgovarao onome što je bilo zahtijevano u skladu s legislativom i stoga se to ne može uzeti u obzir i granica slijedi katastarske granice prije navedenih modifikacija kako stoji u katastru Slovenije.
Što se tiče rijeke Sontovec, Tribunal smatra da prirodne odrednice zapravo ne određuju, nego se slijede katastarske granice, a s obzirom na to da je granica u Slovenskim Goricama nešto što nije predmet spora, smatramo da je to riješeno.
Što se tiče nekih spornih područja uz rijeku Dravu, Tribunal zaključuje da granica slijedi katastar uz protokol iz 1944.
Što se tiče spornih područja uz rijeku Sutlu Tribunal smatra da su katastarske granice u skladu. Tribunal određuje da je to granica koja se poklapa
Ostaju dva sporna područja gdje se katastri dviju strana ne poklapaju. U jednom slučaju Tribunal se oslanja na geodetske rezultata iz 1862. U drugo mse području oslanjamo na rezultate eksperne skupine i smatra se da je granica u hrvatskom katastru kao ona dogovorena.Što se tiče spornog područja uz rijeku Savu, što se tiče spornog područja između rijeke Save na području Bregane, smatramo da dokazi Slovenije ne dokazuju eliminaciju.Što se tiče područja Goranci-Žumberak, Tribunal smatra da nema povijesne austro-ugarske granice na tom području.
Katastarske granice se u većem dijelu poklapaju i Tribunal zaključuje da u nedostatku karata i drugih dokumenata, granice slijedi ove granice.Što se tiče područja 7.1 gdje se katastarske granice ne poklapaju, Tribunal je proučio podatke o vlasništvu stranaka.
Iako su dokazi kvalitetni nismo ih uzeli obzir. Zaključujemo da to područje leži na području Slovenije, a granica ide u skladu sa slovenskim katastrom.Naselje Dragi je više od 40 godina bilo dio slovenskog katastarskog distrikta Sekulići i da je Slovenija na tom području suvereno djelovala bez hrvatskog neslaganja. Fragi nisu spominjanji u hrvatskom katastru te s toga Tribunal zaključuje da je ova granica istolna granica slovenskog distrikta Sekulići.
Što se tiče spornih područja uz rijeku Sutlu Tribunal smatra da su katastarske granice u skladu. Tribunal određuje da je to granica koja se poklapa
Ostaju dva sporna područja gdje se katastri dviju strana ne poklapaju. U jednom slučaju Tribunal se oslanja na geodetske rezultata iz 1862. U drugom se području oslanjamo na rezultate eksperne skupine i smatra se da je granica u hrvatskom katastru kao ona dogovorena.Što se tiče spornog područja uz rijeku Savu, što se tiče spornog područja između rijeke Save na području Bregane, smatramo da dokazi Slovenije ne dokazuju eliminaciju.Što se tiče područja Goranci-Žumberak, Tribunal smatra da nema povijesne austro-ugarske granice na tom području.
Katastarske granice se u većem dijelu poklapaju i Tribunal zaključuje da u nedostatku karata i drugih dokumenata, granice slijedi ove granice.Što se tiče područja 7.1 gdje se katastarske granice ne poklapaju, Tribunal je proučio podatke o vlasništvu stranaka. Iako su dokazi kvalitetni nismo ih uzeli obzir. Zaključujemo da to područje leži na području Slovenije, a granica ide u skladu sa slovenskim katastrom.
Naselje Dragi je više od 40 godina bilo dio slovenskog katastarskog distrikta Sekulići i da je Slovenija na tom području suvereno djelovala bez hrvatskog neslaganja. Fragi nisu spominjanji u hrvatskom katastru te s toga Tribunal zaključuje da je ova granica istolna granica slovenskog distrikta Sekulići.
Što se tiče Svete Gere, Tribunal zaključuje da se katastarske granice poklapaju i da je ta granica uspostavljena kao važeća. Tribunal je također razmotrio zahtjev Hrvatske za “nijedan slovenski entitet ne smije ostati u postrojenju na Svetoj Geri u hrvatskoj općini koja se tamo nalazi”. Tribunal zaključuje da je to dio hrvatskog teritorija, ali nema jurisdikciju da bi zadovoljio na ovaj zahtjev u pogledu slovenskog civilnog i vojnog osoblja na tom području, prenio je N1.