Published On: Fri, Oct 3rd, 2014

Slaven Raguž: Izostanak revolucije znanja posljedica je degradacije obrazovnog sustava

Zasićeni „jeftinim“ i monotonim političkim marketingom koji ovih dana dominira radiotelevizijskim prostorom odlučili smo svim političkim opcijama dati prostora da s našim čitateljima podijele svoja razmišljanja o zdravijim i konkretnijim temama poput strategije ekonomskog razvoja i reforme obrazovnog sustava Bosne i Hercegovine.

Bio je to povod i za razgovor s predsjednikom Hrvatske Republikanske Stranke (HRS), Slavenom Ragužem, koji je u kratkim crtama predstavio gospodarske planove HRS-a.

U razgovoru za naš portal Raguž je govorio o potencijalu dijaspore, problemima obrazovnog sustava i sive ekonomije, tržištu kapitala i naftnim potencijalima te predstavio vlastito viđenje potencijalnih rješenja za probleme koji tište gospodarstvo Bosne i Hercegovine i njezin obrazovni sustav.

Što je glavna odlika Vaše gospodarske strategije. Načelno, na čemu ćete najviše inzistirati?

– U našem prijedlogu gospodarskih reformi obuhvatili smo cijeli niz strateških smjernica usmjerenih prvenstveno ka izravnavanju platne bilance u cilju stvaranja ekonomskih preduvjeta za razvoj gospodarstva. Naše gospodarstvo temelji se na trgovini i uslugama, što za produkt ima povećanje vanjskotrgovinskog deficita. Bez potenciranja razvoja proizvodnje i industrije ne može se očekivati nikakav vid rasta. Stoga, naši prijedlozi idu u tom smjeru, primjerice, putem umanjenja poreznih opterećenja za poduzeća koja se bave proizvodnim djelatnostima, umanjenju poreza na plaće, kao i promjene unutar sustava PDV-a, uvođenjem općih i sniženih stopa, a ovisno o potrebi i međustopa PDV-a. Moramo potencirati izvoz.

Predlažemo i uvođenja restriktivnih mjera za uvoz, izmjene ugovora o trgovini sa Republikom Hrvatskom, kao i uvođenje poreza na uvoz sezonskih proizvoda koji se proizvode kod nas. Primjerice, sada kada su berbe grožđa, cijenu ne diktira kvaliteta naših autohtonih sorti, nego količina uvoza grožđa iz Makedonije. Dizanjem poreskih stopa na sezonski proizvod, grožđe, ne samo da će se valjano cijenom vrednovati naš autohtoni proizvod, nego će se i potencirati njegov proizvodnja.

BiH se dosta muči s problemom sive ekonomije. Zbog kompleksne birokacije i brojnih nameta stvara se motiv za poreznu evaziju i rad na crno. Na koji način to planirate riješiti?

– Prva stvar koja bi sačinila čvrst temelj u smjeru borbe protiv poreske evazije jeste državno uređenje. Ne možete očekivati poreznu disciplinu kada dvije trećine žitelja ove države uopće nema povjerenja u nju. S toga je HRS izišao javno s prijedlogom ustavnog preustroja BiH koji bi zagarantirao ljudska i građanska prava svakog žitelja ove zemlje. Kako možete očekivati poresku disciplinu, primjerice, od područja sa hrvatskom većinom ako uzmete u obzir koeficijente povrata sredstava od indirektnih poreza, način gospodarenja udjelom u vlasništvu javnih poduzeća itd. Dakle, preduvjet je državno uređenje BiH po mjeri čovjeka, a ne po mjeri Sarajeva ili onih koji ima više.

Što se tiče nekih konkretnijih stvari, već sam spomenuo određene prijedloge reformi fiskalnih opterećenja. Porezna davanja na plaće je potrebno urediti kako bi poslodavci bili stimulirani osiguravati djelatnike na puni iznos plaće koju primaju. To bi bio početak rješavanja problema nezaposlenosti. Iz evidencije nezaposlenih je vidljivo da je veći broj nezaposlenih došao iz radnog odnosa 56%, a prvo zaposlenje traži 44% i ukazuje da se mladi ljudi nalaze u besperspektivnoj situaciji. Isto tako je vidljiv i veliki broj nekvalificiranih osoba na evidencijama za zapošljavanje, a takvu može apsorbirati poljoprivreda, tekstil, koža, odjeća, obuća, turizam i neke pomoćne djelatnosti pa je potrebno poraditi na stimuliranju takvih vrsta djelatnosti.

Uključuje li vaša gospodarska strategija mjere oživljavanja tržišta kapitala? Ukoliko jest, možete li vaš plan u kratkim crtama podijeliti s našim čitateljima?

– Možemo se odmah nadovezati na prethodno pitanje, jer je sve komplementarno vezano jedno s drugim. Govoriti o razvoju tržištu kapitala u BiH u okolnostima kada je država neuređena i politički nestabilna je međusobno isključivo. Kako možete očekivati veća ulaganja izvana, primjerice, u trenutku kada jedna institucija, a to je OHR, ima nadustavne mogućnosti upravljanja životom. OHR može donijeti odluku bilo kakve vrste na koju se ne može uložiti žalba ili prigovor. To je glavni generator političke nestabilnosti u BiH, a samim tim dok god smo politički neuređena i nestabilna država ne možemo govoriti o dizanju kreditnog rejtinga i potenciranja tržišta kapitala. Gledajući malo detaljnije, tržište kapitala u BiH je regulirano na dvije razine, jedna je FBiH, a druga RS, gdje se vrijednosnim papirima trguje na dvije postojeće burze. Međutim, tržite kapitala u BiH će uvijek ići naprijed pod ručnom kočnicom koju čini nerazvijeno tržište novca. Mi smo taoci banaka, njihovog monopola i njihove neinventivnosti kada se radi o inovacijama na polju financijskog tržišta. Kao razlog, one navode neuređeno političko stanje u državi, tako da se vrtimo u krug.

Na koji način mislite iskoristiti potencijal bh dijaspore u smislu gospodarskog razvoja?

– Doznake iz inozemstva, vjerovali ili ne, po svim financijskim pokazateljima drže nas iznad površine da ne potonemo još dublje u deficit platne bilance. Međutim, kao i u svemu, tako i u ovome ne postoji sustavan pristup. Sve se svodi na pojedinačne inicijative, dok ne postoji jasna politika lobiranja osobito onog dijela dijaspore koji je takoreći dobrostojeći ili ima već razvijena poduzeća u inozemstvu. Zajednički nazivnik nesustavnosti pristupa, opet, čini glomazna administracija, nestabilno političko okruženje i sve ono što to nosi sa sobom. Rješavanjem političkog koncepta BiH stvoriti će se predispozicije za početak rješavanje cijelog niza problema, pa i ovog.

U razvijenim zemljama start-up poduzeća su u pravom zamahu, dok pak registracija poduzeća u BiH traje cijelu vječnost. Zemlja smo, dakle, koja demotivira realizaciju bilo kakve ideje, koja ne daje motiv investicijama. Koje je vaše rješenje?

– U svijetu su start-up kompanije se iskazale kao one koje generiraju najbolji rezultat u omjeru rizika i uspjeha, međutim kod nas je to svemirska tehnologija, ne iz razloga što smo zaostali, nego iz prostog razloga što imamo zaostale strukture. Zaustavite bilo koga od naših političara neka vam dadne neku svoju definiciju start up kompanije, sumnjam da 1% njih uopće zna o čemu se radi. U BiH nije toliko problem registracije poduzeća, jer su odrađene određene administrativne reforme, ako imate novac za osnivanje, vrlo je olakšan pristup, ono što je problem jeste korak iza, a to je likvidnost poduzeća. U tom smjeru su i išli naši prijedlozi za rješavanje ovog problema, poput npr. obveznog plaćanja faktura u roku od 60 dana, a robe s kratkim rokovima trajanja (prehrana, poljoprivredni proizvodi) ne više od 30 dana, plaćanje PDV-a po naplaćenoj fakturi, a ne kao do sada da se PDV mora platiti bez obzira jeste li naplatili fakturu ili ne, efikasnije i brže rješavanje sporova oko naplate potraživanja – uvođenje posebnih arbitražnih tijela (posebni sudovi npr. Trgovački sud) isključivo za sporove gospodarske prirode itd. Dakle uvođenjem reda na polju likvidnosti motivirati će se i nove ideje i nove investicije.

Posljednjih se godina u Bosni i Hercegovini aktualizirala priča o velikim nalazištima nafte koja bi se na istraživanje i eksploataciju prepustila stranim naftnim korporacijama (op.a Shell). Zar Bosna i Hercegovina nema namjeru takvu gospodarsku priliku zadržati za sebe, na temelju čega bi, eventualno, profitirala naša država i svi njezini žitelji?

– Shell je najkritiziranija kompanija u svijetu od strane nevladinih organizacija posebice Green peace-a. Gospodarska korist i otvaranje radnih mjesta ne znače nužno dugoročni rast i razvoj te je potrebno sagledati širu sliku utjecaja na okoliš. Ono što je potrebno jeste uraditi neovisnu analizu koja će uvažiti sve aspekte, počevši od utjecaja na okoliš, do gospodarskih potencijala eksploatiranja nafte. Ne smiju i ne mogu nam to raditi inozemne tvrtke, jer će ono podnijeti izvješće koje njima odgovara. Dalje, mi ćemo u prvom koraku u slučaju ulaska u županijsku skupštinu predložiti zakon o eksploatiranju mineralnih i podzemnih resursa, kao i gospodarenjem šumskim gospodarstvima. Donošenjem tog zakona prihodovna strana županijskog proračuna bi se podebljala za oko 8 mil. KM. Dakle, prvo stvoriti zakonski okvir, pa onda analiza srednjoročnog i dugoročnog učinka, pa tek onda ulaziti u neke zaključke.

Planirate li i na koji način stimulirati političko poduzetništvo u smislu frekventnijeg i efikasnijeg poduzimanja infrastrukturnih projekata svim razinama vlasti?

– Odgovor je jednostavan, a to je sama srž našeg političkog djelovanja u HRS-u, a to je da politika postane sredstvo, a ne cilj. Političari moraju početi zarađivati plaću, a ne samo trošiti je i iskorištavati svaku moguću privilegiju koju politički status nosi sa sobom. U trenutku kada se promijeni politička filozofija i vrijednosti, sami po sebi će krenuti efikasniji infrastrukturni projekti na svim razinama vlasti.

Imate li konkretnu strategiju borbe protiv evidentno visoke stope nezaposlenosti u BiH? Na koji način se mislite nositi s tim problemom?

– Mislim da sam već odgovorio više manje na ovo pitanje. HRS ne može i neće obećati nova radna mjesta jer bi na taj način lagali naše birače. Mi se zalažemo za promjene u sustavu koje će generirati radna mjesta, potenciranjem razvoja onih grana u kojima možemo biti bolji ili najbolji na tržištu. To su definitivno turizam, poljoprivreda, proizvodnja i prerada aluminija, i sl., gdje se moraju stvari sustavno dovesti u red. Paralelno uskladiti obrazovni sustav sa potrebama tržišta, raditi na potenciranju matematičkih i tehničkih znanosti, neka nama filozofa, ali treba nam i inženjera. Prevelik je to problem da bi se moglo u par riječi odgovoriti i ova problematika zahtjeva sustavan, dosljedan i širi pristup.

U posljednje vrijeme otvoreno je mnogo privatnih škola i fakulteta. Stječe se dojam razvodnjavanja kvalitete obrazovanja, proizvodnje nekonkurentne radne snage i nedorečenih znanstvenika. Na koji način spriječiti ove nus pojave privatizacije obrazovanja i kako regulirati privatne škole i fakultete?

– Nisu problem privatne obrazovne institucije, nego je problem u licenciranju istih, a još je veći problem način funkcioniranja javnih sveučilišta koji su postali poligon za stranačke interese. Dakle prvi korak, raditi na neovisnoj znanstvenosti javnih visokoobrazovnih institucija, na usklađivanju istih sa potrebama tržišta i znanstvene zajednice. Drugi korak je pooštravanje kriterija licenciranja privatnih obrazovnih institucija. HRS je definirao prijedlog izmjena zakona o obrazovanju i o visokom obrazovanju gdje se tretira ovaj segment. Također i to zahtjeva sustavan i dosljedan pristup, na žalost, svjedoci smo da praktično danas svaka stranka ima svoj fakultet za tiskanje diploma, sve po redu i zakonu. Taj problem se mora riješiti u prostorijama skupštine gdje se donose zakoni.

Znanje je temeljni preduvjet razvoja svakog društva. Na koji način planirate graditi mostove između znanosti i kapitala?

– Ne treba otkrivati toplu vodu nego vidjeti kako to funkcionira u inozemstvu, u uređenim sustavima i jednostavno model implementirati kod nas. HRS je u izradi svojih prijedloga ustavnih reformi i drugih, ostvario suradnju sa najpoznatijim sveučilišnim profesorima sa Duke-a, Boston University, imamo link prema Technion Instituom u Izraelu, imamo link prema Nobelovcima, ne onim za mir, književnosti i sl., nego onih iz tehničkih znanosti koji definiraju razvoj. Uza malo dobre volje i iskren pristup, svi su oni voljni doći ovamo i prezentirati svoja iskustva, potencirati na razmjeni studenata i znanja itd. Revolucije se rade znanjem, prema tome nije čudo što se kod nas degradira obrazovni sustav, kulturne institucije i mediji. Stvar je dobre volje i, opet, dosljednosti. Mi imamo volju, a ostat ćemo dosljedni u svojim naumima. Ne može preko noći i ne može odmah, nego samo sustavno. Tu je prednost HRS-a, vrijeme radi za nas, a mi ćemo ostati dosljedni u svome.

Napomena: Manager.ba ne favorizira niti podupire bilo koju političku opciju. Područje našeg interesa su isključivo gospodarske i obrazovne teme. U skladu s tim, upit za intervju poslan je svim strankama na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Nažalost, nakon proteka roka od 10 dana koji smo ostavili svim političkim opcijama za pripremu intervjua, odgovor smo dobili samo od Hrvatske Republikanske Stranke.
menager.ba