Američka nevladina udruga America First Legal otkrila je popis novinara iz cijeloga svijeta uključenih u promidžbene aktivnosti američkog Državnog tajništva (State Department), među kojima je i anonimna hrvatska novinarka, izvršna direktorica Faktografa Ana Brakus.
America First Legal (AFL), udruga bliska bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, u okviru sudskog spora protiv State Departmenta dobila je u ruke dokument o svjetskoj mreži cenzure. Riječ je o skupini novinara iz raznih zemalja, čije aktivnosti koordinira Globalni centar za angažman (Global Engagement Center – GEC), tijelo unutar State Departmenta.
GEC je zadužen za upravljanje i koordinaciju aktivnosti američke vlade u cilju prepoznavanja, razumijevanja, otkrivanja i borbu protiv promidžbenih i dezinformacijskih pokušaja iz inozemstva, državnih i nedržavnih, usmjerenih na podrivanje ili utjecaj na politiku, sigurnost i stabilnost Sjedinjenih Američkih Država, njihovih saveznika i partnera. Ukratko, riječ je o obavještajnom odjelu State Departmenta čija je zadaća štititi i promicati američke interese u cijelome svijetu i širiti mrežu američkog utjecaja obavještajnim metodama.
Skupina anonimnih novinara iz raznih zemalja usmjerava američku politiku kontrole informiranja
Novost je u tome što jezgru skupine novinara koji koordiniraju te aktivnosti čine medijski djelatnici iz drugih zemalja, uključujući i hrvatsku novinarku Anu Brakus. Štoviše, ako je vjerovati informacijama AFL-a, ona je svojevrsna zvijezda te skupine, osoba s ogromnim utjecajem.
1/🚨🗣️ EXPOSED — A secret list of journalists pushing propaganda on behalf of the US govt has been revealed as a result of our litigation against the State Dept to uncover the dark truth about the Global Engagement Center (GEC).
Read on to see the secret list below:
— America First Legal (@America1stLegal) June 14, 2023
Tko je Ana Brakus?
Ana Brakus je aktivistica u pokretu za slobodu spolne orijentacije, novinarka koja je stekla izobrazbu u Centru za ženske studije i na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, radila je za portal Libela.org koji se bavi promicanjem raznolikosti u spolnoj orijentaciji i za tjednik srpske manjine Novosti. Nakon toga je aktivno sudjelovala u međunarodnim radionicama o informiranju, da bi u srpnju 2020. postala izvršnom urednicom Faktografa. Istodobno radi i za Europsku mrežu provjeravatelja činjenica.
Faktograf se predstavlja kao “udruga za informiranu javnost”, osnovali su ga 2015. Hrvatsko novinarsko društvo i GONG. Faktograf je specijaliziran za “provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru”. Ovdje se postavlja pitanje legalnosti i legitimnosti te provjere, odnosno na temelju čega i po čijem nalogu Faktograf to obavlja. To pitanje ima posebnu težinu zbog činjenice da Faktograf praktički odlučuje što se smije objaviti primjerice na Facebooku, odnosno koja objava odande mora biti uklonjena.
6/ First up, meet Angie Holan, editor-in-chief of @PolitiFact. She’s been involved with this area since PolitiFact’s launch in 2007 and she won a Pulitzer in 2009. She is deeply intertwined in the Poynter network and lectures and teaches others the ways of censorship.
— America First Legal (@America1stLegal) June 14, 2023
America First Legal podsjeća da se Faktograf predstavlja kao neprofitna organizacija, međutim, financiraju ga nizozemska vlada i američki State Department, a potporu dobiva, osim Agencije za elektroničke medije, od još niza inozemnih vladinih i nevladinih organizacija. Osim toga, AFL tvrdi da Faktograf radi po pravilima Politifacta, američke organizacije za nadzor javnog informiranja.
Brakus kao jedna od ključnih osoba u nadzoru informacija
Informacije o Ani Brakus AFL je pronašao u dokumentima iz spora sa State Departmentom, gdje je ona navedena, kako navodi ALF, kao jedan od jedanaest “međunarodnih vladara cenzure”.
2/ We obtained more documents from our lawsuit against the State Department about the GEC, exposing the international censorship czars. Meet the 11 “journalists” who decide what you can see online. https://t.co/v3T4pI8FDc pic.twitter.com/Y8GWOpC2ht
— America First Legal (@America1stLegal) June 14, 2023
Jedna od temeljnih spoznaja iz tog dokumenta, tvrdi AFL, jest da međunarodni “provjeravatelji činjenica” uopće ne tragaju dobronamjerno za istinom kao što tvrde. Prije će biti da je riječ o ideološkim aktivistima povezanima putem mreže Poynter, financiranima iz istih izvora.
Njihova tvrdnja da su neovisni obična je farsa, piše AFL, jer su dio Međunarodne mreže za provjeru činjenica (International Fact-Checking Network – IFCN) koji je u vlasništvu Poynter instituta.
Zapetljana mreža “kontrolora činjenica”
Poynter institut je međunarodna novinarska škola u St. Petersburgu na Floridi, koju je osnovao list Tampa Bay Times. Institut je 2015. osnovao IFCN, koji je u roku od dvije godine stvorio mrežu od više desetaka udruga koje se bave provjerom informacija. Dio te mreže su među ostalima i ABC News, Associated Press, Le Monde, Libération i Washington Post. IFCN surađuje s Google News i Facebookom, a njegovo pokretanje financirali su osim državnih izvora i mreža Omidyar, Google, Facebook, Zaklada Billa i Melinde Gates i Zaklade otvoreno društvo Georgea Sorosa. Glavna urednica Politifacta je Angie Drobnic Holan, iskusna novinarka i dobitnica Pulitzerove nagrade.
Među ključnim osobama AFL navodi Anu Brakus, izvršnu direktoricu u Faktografu, navodeći kako je njezino glavno područje istraživanja “ultrakonzervativni politički i građanski pokret”.
9/ Next, meet Ana Brakus, Exec. Director and journalist at the Croatian outlet Faktograf. Per the POINT Conference, her main field of investigative interest is the “ultraconservative political and civic movement.”https://t.co/QaZ8hwkLrJ
— America First Legal (@America1stLegal) June 14, 2023
Na taj se način Brakus doista predstavlja na stranici point.zastone.ba. Riječ je o portalu koji o sebi ne otkriva previše informacija, a iza koga očito stoji udruga koja se naziva Zašto ne.
Nadalje, već površni pogled na stranicu Faktografa otkriva tko su glavne mete njegovih “istraživanja” i na kojoj su strani u političkom smislu.
AFL također piše kako je Brakus 2021. zatražila veće ovlasti u cenzuriranju političara. Prenosi njezinu izjavu za Pointe u kojoj kaže da bi “provjeravateljima činjenica trebalo dopustiti da provjeravaju političare” te da je je mreži potrebno više suradnika kako bi kontrolirala istupe osoba poput bivšeg američkog predsjednika Trumpa.
14/ “With this research, we wanted to better understand what the wider fact-checking community faces, as well as how politically exposed persons use and fuel harassment that we are faced with. Sadly, it has become obvious that our experiences at Faktograf are not unique, and that…
— America First Legal (@America1stLegal) June 14, 2023
Sukladno tim informacijama, hrvatska novinarka i suradnica rubnih medija pokazuje globalne ambicije i željenu, ako ne i stvarnu upletenost u kontrolu javnog komuniciranja u Sjedinjenim Državama.
Kontrolori koji se ne daju kontrolirati
AFL također primjećuje da Ana Brakus, iako naoko odana načelima istine i transparentnosti, ne trpi pokušaje provjere vlastitog rada. “Ako provjeravate provjeravatelje činjenica, njezina udruga reći će da ih uznemiravate i provodite nasilje”, piše AFL.
Prema dokumentu za koji AFL tvrdi da potječe iz State Departmenta, jezgru skupine s kojom ured State Departmenta redovito razmjenjuje informacije i iskustva čini jedanaest novinara raspoređenih u mreži IFCN-a po cijelome svijetu. To su Ana Brakus iz Hrvatske, Angie Drobnic Holan i Barbara Whitaker iz SAD-a, Ellen Tordesillas s Filipina, Gülin Çavuş iz Turske, Jency Jacob iz Indije, Marten Schenk iz Belgije i SAD-a, Pablo M. Fernandez iz Argentine, Rabiu Alhassan iz Gane, Thanos Sitistas iz Grčke i Tijana Cjetičanin iz Bosne i Hercegovine.
S obzirom na ogromni utjecaj koji ti, dijelom anonimni novinari iz različitih krajeva svijeta putem važnog odjela u američkom State Departmentu imaju na oblikovanje američke politike, AFL se na primjeru Gülin Çavuş iz Turske pita otkud turskoj novinarki od trideset i nešto godina ovlast da kontrolira što ljudi u SAD-u i drugdje u svijetu smiju vidjeti na društvenim mrežama?
Je li Amerika u zatočeništvu nekoga iz Hrvatske?
Među komentarima objava AFL-a na Twitteru nalazi se i onaj koji glasi: “Amerika je zatočena”. Iz mnoštva materijala sadržanog u tim objavama uistinu proizlazi da američku politiku, njezine javne nastupe i općenito javnu komunikaciju pa time i američku politiku u svijetu usmjerava skupina od jedanaest novinara iz cijeloga svijeta, od kojih neki u svojim zemljama naoko nemaju nikakav utjecaj. Ali očito ga imaju zaobilaznim putem, preko Washingtona.
Zapravo, nemaju javni utjecaj, ali i te kako utječu na ono što se smije objaviti a što ne. Narod.hr u više je navrata bio meta Faktografove cenzure.
Tko je čitao Orwela, poznata mu je priča o tajnovitom “ministarstvu istine” koje nadzire misli građana i odlučuje što se smije reći a što ne. Sudeći prema informacijama što ih je objavio AFL, koje zapravo samo daju izravan uvid u ono što građani sve više svakodnevno osjećaju, svojevrsno “ministarstvo istine” danas uspješno kontrolira komunikacije po vlastitim pravilima za koja nikome ne odgovara niti ih ikome mora objasniti. To “ministarstvo istine” nije utemeljeno ni na kakvom zakonu, niti kome odgovara osim samome sebi.
Hrvati se, kao i građani drugih država, ponekad žale da američka vlada određuje pravila igre u njihovoj vlastitoj državi. Ako je vjerovati podatcima što ih je dobio AFL, i Amerikanci imaju nekoga tko ih kontrolira i određuje im što je istina a što ne. A tim nekim upravljaju Hrvatsko novinarsko društvo i GONG. U stilu gore navedenog komentatora na Twitteru, moglo bi se doista reći da je Amerika pod kontrolom određenih krugova iz Hrvatske.
Kad se hrvatski građani pitaju zašto im je Faktograf uklonio objavu s Facebooka, mogu se tješiti da se to ne događa samo njima; ako je vjerovati udruzi America First Legal, pred Faktografom i Anom Brakus ‘klecaju koljena’ i američkih državnika.
narod.hr