Škoti su na referendumu o neovisnosti zaključili da vrijedi spašavati tri stoljeća dugi brak s Ujedinjenim Kraljevstvom. O posljedicama takve referendumske odluke za UK progovorili su za Hrvatski radio profesori s Fakulteta političkih znanosti Zoran Kurelić i Višeslav Raos, napominjući da je u razmatranju promjena potpune konstelacije funkcioniranja Velike Britanije
Paniku koja je vladala posljednja dva tjedna valja pripisati YouGov anketi objavljenoj u Sunday Timesu, prema kojoj je 51 posto ljudi bilo za odcjepljenje. Nakon toga je krenula totalna ludnica, vrhunski političari iz Westminstera krenuli su u Škotsku nastojeći zaustaviti nešto što je bilo prepoznato kao opasan trend približavanja zagovornika odcjepljenja protivnicima. To istraživanje, upozorava Kurelić, bilo je pogrešno.
‘Ni u jednom trenutku nije YES kampanja bila u vodstvu, jer to je jedina anketa koja je to pokazivala’, rekao je Kurelić, gostujući u emisiji U mreži prvog. Dodao je da ‘za malu zemlju kao što je Škotska, ovakva razlika u glasovima znači da je stvar glatko odbijena, iako je zgledalo kao da se ruši Unija i da je cijela stvar gotova’.
Na pitanje da komentira to što su industrijska Škotska i najveći škotski grad Glasgow bili za samostalnost, a ruralna Škotska protiv, Višeslav Raos odgovara da je zanimljivo kako su protiv bila i područja poznata po whiskyju koja govore galski jezik, gdje bi se pomislilo da će biti čak i u kulturnom smislu najbliži nezavisnosti.
‘Mislim da je presudio strah od nepoznatog. Cameron se zeznuo što je pristao da u Sporazumu iz Edinburgha, gdje je zapravo dogovoren referendum, budu dvije ovako rezolutne opcije – ili neovisnost ili ništa, status quo. Da je odmah ponudio daljnju devoluciju, što će ponuditi, bila bi puno veća razlika – mogao je za tu opciju dobiti dvije trećine glasova protiv neovisnosti’, ocijenio je Raos.
Kurelić napominje da je to jedna od ključnih stvari o kojem će se razgovarati u idućih godinu-dvije te da je pitanje što će uopće odlučiti Donji dom Parlamenta – do povećanja ovlasti škotskog parlamenta sigurno će doći, ali je pitanje do koje razine.
Upitno je i hoće li se i pitanje unutarnje raspodjele zemlje i dalje vezivati uz goruće pitanje izlaska ili ostanka Britanije u EU, kao i može li se oko pitanja eventualnog federalnog uređenja početi približavati preko stranačkih granica. Najradikalnija stranka UKIP prva je rekla da nudi federalizaciju – federalnu monarhiju, a torijevci žele minimalne promjene.
Zahtjev za uspostavom engleskog parlamenta predstavlja dramatičnu ustavnu promjenu. Iako Englezi nemaju pisani ustav, pa ga neće mijenjati na način poput onog u Hrvatskoj, radi se o promjeni potpune konstelacije funkcioniranja Velike Britanije i uloge Westminstera: postavlja se pitanje hoće li preživjeti Dom lordova – čim se ide na federalizaciju, mora postojati Senat, poručili su stručnjaci.
Zanimljivo će biti i 2017. kada bi se trebao održati referendum o ostanku države u Europskoj uniji, kako je obećao Cameron u slučaju pobjede na izborima iduće godine. Tada bi UKIP mogao osigurati pobjedu nacionalističke engleske opcije, a Škoti bi u velikoj većini mogli biti za ostanak u EU.
Cijeli razgovor možete poslušati ovdje.