SITARSKI: Iz Palmerovog istupa jasno je da se i SAD udaljavaju od podrške unitarističkim stavovima i narativima

Intervju specijalnog američkog izaslanika za izbornu reformu u BiH Matthew Palmera Glasu Amerike predstavlja, nakon nedavne izjave novog visokog predstavnika Christiana Schmidta na javnom skupu u Njemačkoj, dodatnu nedvojbenu potvrdu da se načelni stavovi najrelevantnijih inozemnih dužnosnika konačno udaljavaju od predugo postojeće eksplicitne ili barem implicitne podrške unitarističkim stavovima i narativima, smatra Milan Sitarski, stručni suradnik Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.

-Sad je na tim dužnosnicima da intenzivno rade prvenstveno s razočaranim unitarističkim elitama, kako bi se one efektivno uključile u dogovore o nužnim zakonskim, pa i ustavnim promjenama koje bi dovele do istovremene implementacije merituma svih odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, kaže Sitarski za Hrvatski Medijski Servis.

Sugovornik HMS naglašava kako taj zadatak može biti težak, jer unitarističke elite pri tom zaokretu moraju objasniti svojim mnogobrojnim pristašama kako su stavovi i narativi koje su zastupale četvrtinu stoljeća, najčešće uz podršku ključnih inozemnih dužnosnika, bile utemeljene isključivo na opasnoj i destruktivnoj iluziji da su važeći Ustav BiH i njegova temeljna načela–irelevantni.

Sitarski se slaže kako je iz Palmerovog intervjua Glasu Amerike jasno da bošnjački političari u Amerikancima neće imati saveznika za razvlašćivanje Domova naroda te da Palmer jako dobro razumije i pojam “legitimnog predstavljanja” naroda.

-Pored eksplicitnog spominjanja jedne zemlje, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, Palmer je bio potpuno jasan i oko nadležnosti Doma naroda kao teme koja naprosto nije na dnevnom redu, ističe sugovornik HMS-a.

Po njegovu mišljenju ohrabruje i činjenica da se na afirmativan način izjasnio i oko hrvatskih težnji vezanih za legitimno predstavljanje. Dodaje kako treba još vidjeti na koji način planira uskladiti takav stav sa svojom željom za ukidanje „etničkog prefiksa“ u nazivima tijela vlasti namijenjenih legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

-U tome mu može pomoći analiza merituma svih relevantnih odluka Europskog suda za ljudska prava u odnosu na „etničke prefikse“, na koje se meritum niti jedne od njih izravno ne odnosi. Meritumi svih tih odluka odnose se isključivo na postojeće prepreke kandidiranju i glasovanju svih građana BiH za određena tijela vlasti, neovisno o njihovoj nacionalnoj (ne)pripadnosti, napominje Sitarski.

On smatra kako treba pomoći Palmeru prezentiranjem modela koji omogućavaju provedbu tih odluka bez ugroze temeljnih načela Ustava BiH, u čijem su donošenju dominantnu ulogu imale same SAD.

Na upit vjeruje li da to što su Amerikanci odredili diplomatu koji će biti zadužen striktno za pitanje reforme izbornog zakona u BiH može rezultirati postizanjem dogovora o izbornoj reformi Sitarski kaže kako imenovanje Palmera na tu dužnost s tako fokusiranim djelokrugom rada može imati pozitivne rezultate ukoliko se on iskreno i s entuzijazmom udubi u sam meritum ključnih problema koji opterećuju izborno zakonodavstvo BiH, te svih relevantnih odluka Eeuropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

-Naravno, i ukoliko reafirmira privrženost SAD-a duhu i slovu Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH kao njegovog ključnog dijela. Dosadašnje njegove izjave nagovještavaju da će upravo to biti pravac njegovog djelovanja, kaže Milan Sitarski, stručni suradnik Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.

Neposredno pred odlazak u Bosnu i Hercegovinu, specijalnmi američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer izjavio je da će SAD pomoći u postizanju dogovora, ali da je odgovornost na političarima iz BiH koji moraju biti spremni na kompromise i teške odluke.

Prema Palmerovim riječima, SAD u BiH žele vidjeti ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse s izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije, ali da nema govora o reduciranju ovlasti domova naroda. Dodao je da je temelj za izbornu reformu princip “jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda.” Istaknuo je i da vjeruje da je moguće zadovoljiti princip legitimnog političkog predstavljanja Hrvata sukladno Daytonskomm sporazumom, a opet u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava. Palmer je izjavio da se pod legitimnim predstavljanjem Hrvata podrazumjeva da pojedinac koji zastupa interese Hrvata u daytonskim strukturama i daytonskim sustavima bude izabran većinom hrvatskih glasova.