Federacija BiH, entitet rođen u Washingtonu 18. ožujka 1994. godine, iako je tek napunila 21 godinu preživljava teške trenutke institucionalnog funkcioniranja i servisiranja glomazne i preskupe administracije, čemu uveliko doprinose kontinuirani sukobi bošnjačke i hrvatske političke elite, pišu Nezavisne novine.
Danas, u ovom trenutku, u međunarodnoj zajednici i među ustavnim ekspertima vlada nepodijeljeno mišljenje da su Federaciji neophodni duboki ustavni zahvati ukoliko želi preživjeti, dodaje list.
Pitanje je, međutim, kome je danas uopće stalo da ovako uređeni entitet preživi, odnosno kakvim ga u budućnosti vide nacionalne političke elite.
Federacija BiH je već dugo u krizi, slaže se i Mile Lasić, sveučilišni profesor iz Mostara i član neovisne ekspertne skupine za reformu Ustava FBiH, koju je svojevremeno oformilo Veleposlanstvo SAD u BiH.
“Još 28. listopada 2010. godine Međunarodna krizna skupina je kazala da je Federacija u krizi. Riječ je o tome da joj je nužno potrebit institucionalni redizajn, kao i cijeloj zemlji. Naša skupina je uradila Nacrt novog ustava, predložili smo da se sada entitet zove Federacija u BiH, ali političke elite su sve blokirale”, izjavio je Lasić banjalučkom listu.
On naglašava da je protiv ustavnih promjena pogotovo bošnjačka elita te da je situacija već pomalo izgubljena.
“Institucionalne promjene su nužne ukoliko ne želimo da zemlja srlja u propast. Želim se osvrnuti i na Rezoluciju HNS-a u kojoj se traže ustavne promjene i Dayton 2, ali to je blokirano unaprijed i nije moguće postići suglasnost. U ovom trenutku ustavne promjene u zemlji nisu na redu i neće ni biti”, zaključuje Lasić.
Vehid Šehić, također član neovisne ekspertne skupine, kaže da je veoma bitno vratiti se na Washingtonski sporazum potpisan prije 21 godinu.
“Tada je propuštena velika šansa da se odmah amandmanski djeluje i da se dopuni član pa da umjesto Federacija Bošnjaka i Hrvata stoji Federacija Bošnjaka, Hrvata i Srba. Međutim, zbog nedostatka političke volje to je kasnije predodredilo i ustavnu arhitekturu u Daytonu”, ističe Šehić.
Za tu “veliku grešku” u suštini postavke Washingtonskog sporazuma, smatra Šehić, odgovornost snose oni koji nisu shvatili da se bez ravnopravnosti sva tri naroda ne mogu poštovati temeljna ljudska prava u cijeloj BiH.
“Ako pogledamo iz današnje perspektive, FBiH mora doživjeti ustavnu transformaciju u smislu smanjenja broja kantona i regija i utvrditi novu teritorijalizaciju”, ističe Šehić.
On, međutim, smatra da je to i te kako moguće te da je svaka priča o stvaranju trećeg entiteta gubljenje vremena.
“Jedan takav proces ne bi imao podršku ni međunarodne zajednice, a toga su svjesne i političke elite koje to zagovaraju”, navodi Šehić za Nezavisne novine.
On zaključuje da se FBiH mora transformirati, ali ne po etničkom principu.
“Današnje stanje nemoguće je izdržati i financijski”, istakao je Šehić.
Ovoga trenutka Nacrt novog ustava FBiH stoji u ladicama Parlamenta FBiH, gdje je deponiran s izgovorom “da sve mora sačekati formiranje nove vlasti”, čije se uspostavljanje očekuje brzo.
Profesor Kasim Trnka, jedan od eksperata ustavnog prava u BiH i također član ekspertne grupe, također smatra da je Federaciju BiH nužno reformirati.
“Kantone treba uspostaviti po principima euroregija, a ne po nacionalnim teritorijama. Neophodno je osigurati institucionalnu ravnopravnost te pri tome koristiti Nacrt ustava ekspertne grupe”, zaključuje Trnka.
wpDiscuz