Širi rat na Bliskom istoku već je tu

Još od Hamasovog smrtonosnog iznenadnog napada na Izrael 7. listopada , stručnjaci i vojni analitičari podjednako upozoravaju svijet da bi sukob između Izraela i Hamasa mogao dovesti do katastrofalnog regionalnog rata.

Kada je postala jasna strategija koju je Izrael odabrao za postizanje svog cilja uništenja vojnih sposobnosti Hamasa – konvencionalna invazija koja uvelike ovisi o potpornom oružju, zračnom i topničkom oružju, koja bi neizbježno bila katastrofalna za više od dva milijuna palestinskih civila – zabrinutost oko šireg rata koji će zahvatiti Izraelske susjede postali su akutni.

Kao što je glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller rekao novinarima u Washingtonu 3. siječnja , “I dalje smo nevjerojatno zabrinuti… zbog rizika od širenja borbi na druge bojišnice… To je nešto na što smo bili intenzivno usredotočeni.”

Nekoliko dužnosnika, američkih ili drugih, čini se spremnim to priznati, ali širi rat na Bliskom istoku već je stigao.

Čini se da Izraelci, više nego ostali igrači, duboko shvaćaju da je to itekako tako. Već 26. prosinca, izraelski ministar obrane Yoav Gallant objavio je da je Izrael u ratu na više frontova i da je napadnut sa sedam ratišta.

“Ovo je kraj ere ograničenih sukoba”, rekao je Gallant novinarima na brifingu. “ Suočavamo se s novom sigurnosnom erom u kojoj bi mogla postojati stvarna prijetnja svim arenama u isto vrijeme… Godinama smo djelovali pod pretpostavkom da se ograničenim sukobima može upravljati, ali to je fenomen koji nestaje. Danas je primjetan fenomen konvergencije arena.”

Identificirao je Iran kao pokretačku snagu nevolja.

Uistinu, makijavelistički genij Hamasovog drskog napada bio je takav da je izazvao upravo odgovor Izraela kakvom su se njegovi vođe nadali: invaziju koja uništava mnogo više civila nego Hamasovi borci, kao i moralnu uzvišenost Izraela u svjetskom mnijenju.

Izraelske bombe i granate ubile su više od 22.000 ljudskih bića. Manje od četvrtine njih vjerojatno ima bilo kakve veze s Hamasom. Povrh toga, među stručnjacima za borbu protiv terorizma postoji široko rasprostranjen konsenzus da je cilj Izraela nerealan, a njegova strategija kontraproduktivna.

Njegove operacije izazvale su bijes u islamskom svijetu, te duboku i rastuću zabrinutost u Washingtonu – toliko da je državni tajnik Antony Blinken pojačavao pritisak iza kulisa da se prekinu visoko kinetičke izraelske vojne operacije u korist sporije, dugotrajne napore koje provode specijalne snage IDF-a.

Duž libanonske fronte, više od 150.000 ljudi je zbog borbi između Hezbollaha i Izraelskih obrambenih snaga (IDF) bilo je  prisiljeno napustiti svoje domove, a čini se da se borbe po svemu sudeći intenziviraju.

U Jemenu, Huti pobunjenici – poput Hezbollaha i Hamasa, uz podršku i savjetovanje Irana – napadaju međunarodne brodove u Crvenom moru. Ovim plovnim putem prolazi trećina svjetskog kontejnerskog prometa, ali više ne.

Velike brodarske tvrtke preusmjerile su svoje brodove puno dužom i skupljom rutom oko Roga Afrike.

Flotila predvođena američkom mornaricom napada brze čamce Huta kada pokušavaju neprijateljski djelovati protiv civilnog broda. Dana 31. prosinca, helikopteri mornarice ispalili su rakete na tri broda Huta, potopivši tri broda i ubivši 10 hutskih boraca. Prvog dana nove godine Teheran je objavio da raspoređuje vlastite pomorske snage u vode Crvenog mora, što je znatno pojačalo strah od izravnog sukoba američke i iranske mornarice.

U međuvremenu, Irak, gdje je stacionirano otprilike 2500 američkih vojnika, još je jedna nestabilna fronta gdje su iranske posredničke snage izvele više od 100 raketnih i bespilotnih napada na američke položaje i ranile nekoliko desetaka američkih vojnika.

Dana 4. siječnja, američke Snage za specijalne operacije ispalile su projektil koji je ubio Abu Taqawu, visokog iranskog sigurnosnog dužnosnika koji je radio s proiranskom iračkom milicijom odgovornom za brojne od tih napada.

Sve se više čini da je rat između Izraela i Hamasa samo jedan vrlo kompliciran i nerješiv dio šireg sukoba oko oblika i putanje bliskoistočne geopolitike—sa Sjedinjenim Državama i Iranom kao vodećim sudionicima.

Hutiji, Hamas, Hezbollah i irački militanti vode rat uz obilnu potporu i savjete zloglasnih iranskih snaga Quds—razmjerno male jedinice unutar Iranske revolucionarne garde koja planira i dirigira operacijama protiv izraelskih i američkih interesa.

Teheran sa svoje strane tvrdi da ne želi širi rat, ali se ne ponaša tako. Ohrabren svojim novim saveznicima, Rusijom i Narodnom Republikom Kinom, čini se da je više nego spremna testirati američku i izraelsku odlučnost. Čini se da strateški zamah u regiji naginje u smjeru više borbe, a manje priče.

Ako svi ovi međusobno povezani sukobi i nasilje ne predstavljaju prvu fazu velikog regionalnog rata, što onda predstavlja?

Bliski istok je preplavljen nasiljem koje je izravna posljedica Hamasovog neizmjerno destabilizirajućeg napada.

Izraelsko-palestinski sukob pokrenuo je još jednu fazu onoga što povjesničar David Crist naziva ” Ratom u sumrak ” između Sjedinjenih Država i njegovih saveznika te Irana i njegovih partnera.

Ironično, Iran je doživio svoj najgori incident bombaša samoubojice od osnutka Republike kada su se dva operativca ISIS-a raznijela na komemoraciji u Kermanu u Iraku 3. siječnja za ubijenog bivšeg zapovjednika Qudsa, Qasema Soleimanija.

Ovaj časnik, nadaleko poznat kao vrhunski strateg neregularnih snaga, ubijen je u napadu američke bespilotne letjelice prije tri godine. U ovotjednom napadu poginule su 84 osobe.

Rat u sumrak bio je sukob koji se ponovno iznova iznova ponavlja i čiji je intenzitet vrlo jasno u porastu.

Davne 1988. godine američka mornarica uništila je pet iranskih brodova i ubila više od 50 mornara u jednodnevnoj bitci poznatoj kao Operacija bogomoljka, koja je pokrenuta kada je Iran minirao vode Perzijskog zaljeva kako bi zaustavio komercijalno brodarstvo. Iran je stajao iza mnogih napada na američke snage tijekom rata u Iraku i vodio je 45-godišnju uglavnom uspješnu kampanju političkog ratovanja protiv Sjedinjenih Država i Izraela.

Nije bez razloga 2012. šef Središnjeg zapovjedništva SAD-a, general marinaca James Mattis primijetio tri zemlje ima stalno na umu: “Iran, Iran i  Iran”. Čini se sasvim vjerojatnim da je njegov trenutni nasljednik, general vojske Erik Kurilla, danas čvrsto usredotočen na iranske spletke, kao i njegov vrhovni zapovjednik u Bijeloj kući.

James A. Warren l poskok.info