U prvom dijelu emisije Selak Raspudić je komentirala je nove epidemiološke mjere.
Voditelj Aleksandar Stanković upitao ju je o uvođenju Covid potvrda u drzavne i javne službe, navodeći da su među onima koji, u političkom životu pružaju najveći otpor cijepljenju, upravo Zastupnici mosta.
“Radi se o pružanju alternativnih rješenja građanima. Pružali smo najveci otpor vladajućoj strukturi i bavili se problemima građana. Da, žestoko smo kritizirali, ali i pruzali alternativna rješenja. Problem je što se u šoping centar može a, u školu ne. Zar je važnije kupiti nove hlače nego ići u školu? Čiji su interesi priotitet? Imamo privatnike i javne službe. Građani su u neravnopravnom polozaju, a svi plaćaju zdravtsveno osiguranje. To nikako ne može biti u redu i ne možemo se složiti s tim”, rekla je Selak Raspudić pa nastavila o Covid potvrdama:
“Osobito zabrinjava način na koji funkcioniraju Covid potvrde. Nismo nikad relativizirali Covid kao takav i govorili da on ne postoji, nismo antivakseri, međutim, kada govorimo o potvrdama jasno je da i oni koji su cijepljeni mogu prenositi virus. Moramo omogućiti testiranje cijepljenih i necijepljenih. A ne da cijepljeni šeću i prenose bolest. Moramo osigurati sustav”.
Ukazala je na etički aspekt Covid potvrda i govorila o testovima na korona virus.
“Potvrde otvaraju mnoge etičke dileme, naši građani koji nemaju novaca za testiranje, u lošijoj situaciji od onih koji imaju. Testiranje mora biti besplatno i moramo se fokusirati na neinvaznivne testove, poput onog iz pljuvačke. U zdravstvenim ustanovama treba testirati sve i spriječiti prodor u bolnice, a testiranje u školama je u redu sve dok je besplatno”, kazala je Selak Raspudić.
“Protivimo se ovom modelu, a kritiziraju ga i u Njemačkoj, da nečemu moze pristupiti samo onaj tko je cijepljen ili prebolio korona virus. Građani moraju imati mogućnost izbora. Ne smijemo dozvoliti da zbog ovog gledamo jedni druge preko nišana. Postoje brojne mjere koje možemo poduzeti, bez obzira na to jesmo li cijepljeni ili ne, da spriječimo širenje virusa”, istaknula je Selak Raspudić
Voditelj ju je upitao da objasni svoj stav o cijepljenju, navodeći da se u medijima izjašnjavala da nije ni za ni protiv.
“Zalažem se za pravo izbora građana hoće li biti cijepljeni ili ne. Radi se o intervenciji u nečije tijelo. Građani moraju imati izbor. Ne vjerujem u teorije urote, vjerujem da je cjepivo najbolje što znanost, s obzirom na rok koji je imala, mogla ponuditi građanima. Da sam premijerka rekla bih im da imaju pravo izabrati. Ne želim na ovoj temi skupljati simboličke poene. Ovo nije pitanje za ili protiv cijepljenja, nego je pitanje izbora”, odgovorila je Selak Raspudić pa dodala:
“Premijer je trenutno premijer i cijepljenih i necijepljenih. On mora uvažavati mišljenja i jednih i drugih i zadovoljavati potrebe svih građana. Bilo kakav pritisak je kontraefektan. Ako se ljudi cijepe zbog zdravlja to je u redu, ali ako se cijepe zbog pritiska na slobode, smatram da to nije dobro”.
O sukobu Banožića i Milanovića
Potom je govorila o sukobu ministra obrane Marija Banožića i predsjednika Zorana Milanovića.
“Posredno kroz ove uvrede budimo pažnju i razgovaramo o problemima Hrvatske vojske. Nalazimo se usred krize i bitno je staviti fokus na probleme, primjerice loše materijalne uvjete vojske”, rekla je Selak Raspudić pa nastavila:
“Obojica se pozivaju na zakon, a ne mogu biti obojica u pravu. Treba analizirati zakon i vidjeti koji dio je nesan i ostavlja prostora za arbitrarno tumačenje”.
Voditeljevu opasku kako se radi o sukobu temperamenata Raspudić je komentirala:
“Naravno da se radi i o sukobu temperamenata. Vježbati moć nad Banožićem za puno iskusnijeg Milanovića nije neki pothvat jer je ministar obrane relativno nov u politici”.
Govorila je o potencijalnim posljedicama tog sukoba:
“Vojnik ne smije progovarati iz stranačke perspektive. To nije floskula. Zamislite da nas sutra netko napadne, a mi imamo razjedinjenu vojsku. Vojsku se ne smije politizirati, a u ovom sukobu se to događa i produbljuje. Nadalje, pitanje je vojne znanosti. Mislim da se na to trebamo fokusirati. Nabava zrakopolova i slični problemi proizlaze iz toga jer nemamo autonomnu vojnu znanost. Vojno sveučilište nema svoju matičnost, nije se osamostalilo. Ako ne proizvodimo znanstvene kadrove u vojsci, ne možemo očekivati da će se i vojska razvijati”.
Na pitanje o sustavnom maltretiranju javnosti uvredama u javnom govoru, Selak Raspudić kaže:
“Puno je lakše tako privući pažnju, kao što je lakše opsovati Vukovar i imati čitan članak. Tako se privlači pažnja. Metafora je ponekad dobra. Milanovićeva startna pozicija je bila dobra, kad je bio antipod premijeru Andreju Plenkoviću. Ne smeta mi njegovo snažno kritiziranje ni metafora, ali ono što smatram pogrešnim je podcjenjivanje sugovornika. Tu se prelazi granica jer svaki čovjek treba biti tretiran na dostojanstven način.”
Komentirala je i tekst novinara Borisa Dežulovića o Vukovaru.
“Najlakše je opsovati Vukovar i dobiti čitan tekst. To može svatko. To ne dokazuje nikakvu vještinu. To je uvredljiv tekst, prvoloptaški. Dobio je pažnju i polarizirao javnost i potpomogao ono protiv čega se nonmalno bori, a to je lažno domoljublje. Pokazao je bešćutnost”.
O otkazivanju koncerta glumca i pjevača Rade Šerbedžije rekla je sljedeće:
“U mjesecu u kojem se prisjećamo Vukovara, nije ključno pitanje je li Šerbedžija oštećen. Što se tiče toga je li mu koncert trebao biti dopušten ili nije, nepristojno je da ja ljudima koji su prošli tragediju, dociram jesu li to trebali dopustiti. Osobito u mjesecu obilježavanja tragedije”.
wpDiscuz
