Prošlog tjedna je priopćeno kako je Europska komisija za Bosnu i Hercegovinu uvjetno preporučila status kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Tada je šef Izaslanstva EU u BiH čestitao građanima, dok je čestitka za političare izostala. Zašto, ali i zašto nije bilo ni pozdrava za Schmidtovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, kao i o tome što misli o ovakvim potezima u izbornom danu – Johann Sattler odgovorio je za N1.
Ovo je signal EU prema BiH koji dolazi u jako dobro vrijeme, podcrtao je na početku razgovora Sattler, govoreći o preporuci za kandidatski status.
“To je prekrasan signal koji građanima govori da stojimo rame uz rame. EU je vrlo ozbiljna kada je riječ o članstvu, ipak zadnja riječ će biti na državama članicama – održat će se sastanak Vijeća EU vjerovano u prosincu ove godine”, rekao je o daljnjim koracima.
No, zanimljivo je da je ova preporuka došla nakon prilično lošeg izvješća EK, nije li to kontradiktorno, pitali su novinari N!.
Sattler je, stoga, pojasnio što je sve ušlo u obzir pri donošenju odluke.
Prvo se odnosi na ono što je zemlja učinila. Tu se cijenilo nekih pet, šest stvari, naveo je Sattler, poput rješavanja pitanja izbora u Mostaru, Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, napredak kada je riječ o javnim nabavkama…
Drugo razmatranje koje je ušlo u odluku jeste geopolitička situacija nastala agresijom na Ukrajinu.
Treći razlog jeste da je preporuka zapravo zadatak za sve one koji će tek preuzeti vlast nakon održanih općih izbora.
Sattler tvrdi da je odluka nastala kao mješavina sva tri pomenuta aspekta.
Sredina prosinca bit će izuzetno važna, naglasio je, pozivajući sve ministre na intenzivan rad, napominjući da se na njihovom stolu nalaze dvije izuzetno važne stavke: EUROPOL i Zakon o sprječavanju sukoba interesa.
“Ono što je dobro kod ove preporuke jeste što se radi o preporuci bez ikakvih dodatnih uvjeta. 27 zemalja članica će razgovarati u prosincu i ako bude pozitivna njihova odluka – dobit ćete kandidatski status”, podsjetio je.
Ipak, podcrtao je, BiH od dobivanja kandidatskog statusa do otvaranja pregovora s EU mora ispuniti onih 14 prioriteta Europske komisije, za što i Sattler priznaje da će vjerojatno potrajati barem nekoliko godina.
Odgovor na Dodikovu reakciju
Sattler je za N1 odgovorio i na reakciju Milorada Dodika (SNSD) na preporuku kandidatskog statusa, kada je, podsjetimo, napisao kako je ona povezana s ukidanjem funkcije visokog predstavnika.
“Nema nikakve poveznice. Ovdje je na snazi daytonska struktura, s civilnim nadzorom visokog predstavnika. Nije ni tajna da EU želi vidjeti manje supervizije – jer ako želite u EU morate imati potpuni suverenitet i donositi vlastite odluke”, naglasio je Sattler.
Sasvim logički se nametnulo i naredno pitanje za Sattlera – podržava li Schmidtovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, ili to samo “prima k znanju”, kako je stajalo u njegovom priopćenju nakon Schmidtova poteza.
“Pravila za održavanje izbora su izuzetno važna za svaku zemlju, naročito za BiH, gdje ljudi gube povjerenje i gdje je izborni zakon suprotan presudama Suda u Strasbourgu. Mi smo posljednju godinu s američkim prijateljima radili na postizanju rješenja, željeli smo domaće rješenje, ali nije bilo hrabrosti među domaćim političarima. Žao mi je da je visoki predstavnik morao pribjeći sredstvu nametanja. Kada je u pitanju suština – većina nametnutih pitanja su bila predmet pregovora. Političari su itekako bili upoznati s odredbama važnim za funkcioniranje Federacije BiH”, rekao je.
Što misli o momentu nametanja Schmidtove odluke?
Zanimalo je novinare N1 i što Sattler misli o trenutku nametanja odluka – u izbornoj noći.
“Je li fer od političara da ne mogu riješiti pitanja koja su stavljena pred njih? Trenutak nije bio idealan, možda bi bilo bolje da je urađeno dan prije izbora, ali političari su ti koji nisu mogli postići sporazum kroz brojne runde pregovora”, odgovorio je.
Pojedini dužnosnici iz susjedne Hrvatske su Schmidtove odluke vidjeli kao uspjeh diplomacije premijera Andreja Plenkovića.
Sattler podcrtava da nema dokaza da je Hrvatska i tamošnji HDZ utjecao na Schmidta.
“Bio bih iznenađen, a evo i zašto. Kada se priključite EU, desi se nešto prelijepo. Izgubite dio svog suvereniteta ali dobijete nešto drugo – udružite svoje resurse a političke odluke se donose zajednički. Iluzorno je da jedna zemlja može dominirati po bilo kojem pitanju. Ni velike zemlje članice ne mogu dominirati po pitanju vanjske politike. Tamo ima malih zemalja i onih koje još nisu shvatile da su male”, tvrdi šef Delegacije EU u BiH.
Za kraj je upozorio kako države članice EU ne žele da gledaju kako se vlast u jednoj zemlji formira predugo, te da nema razloga za takvo što. Europa sada gleda prema ovamo, poručio je, naglašavajući da bi vlade trebale biti formirane do kraja godine. Priznaje da Schmidtove uredbe nisu sto posto efikasne u sprječavanju neformiranja federalne vlade, ali tvrdi da će spomenute mjere imati dugoročan učinak.