Slučajni prolaznik ravnih nogu, Zlatko, pripadnik zlatne partijske mladeži prošlog stoljeća, sin Očev, govoreći kao uvodničar na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi “Implementacija odluke Sejdić-Finci u procjepu etničkog i građanskog”, rekaoje da se sada postavlja pitanje kako uspjeti doći do rješenja, koje će dati šansu da se građansko i nacionalno počnu susretati kako bi BiH ulaskom u Europsku uniju bila država kakva zaslužuje da bude.
“To je država kao svaka u Evropi, u kojoj sasvim prirodno, pripadnici svih etničkih grupa i oni koji ne spadaju u kategoriju konstitutivnih naroda uživaju ista prava”, pojasnio je Lagumdžija.
Posebnu važnost Lagumdžija pridaje onome “šta je danas moguće”, a to je da li ostati u statusu quo, koji mnogi priželjkuju, ili napraviti pomak u kojem će se zadovoljiti suština odluke Sejdić-Finci. Pomak po Zlatku znači, izmjena Ustava koja bi zacementirala pravo građanima bošnjačke etničke skupine da u FBIH biraju dva člana predsjedništva. Po građanskom principu narafski.
“Odluka treba biti pravno čista, (sukladna etnički očišćenoj Federaciji BIH valjda) zadovoljavati u potpunosti vrijednosti Europske unije, (pri čemu frazu “vrijednosti EU” ovdje u Bošnjakistanu eufemistički koristimo kao potku za podjarmljivanje drugih iako jako dobro znamo kako su prema EU vrijednostima rješena prava konstitutivnih naroda u višeetničkim europskim zemljama) i što je najvažnije, da zadovoljava vrijednosti na kojima treba da počiva jedna drugačija, nova, a istorijski poznata Bosna i Hercegovina. Svaki ustav je odraz političke volje, koja se nalazi u Parlamentu BiH, i ta politička volja je danas većinska da bi zadržala status quo. Ili da bi još jače pocrtala segregaciju umjesto suradnje u BiH”, istakao je Lagumdžija, čovjek koji je prije dva dana u Brusselu minirao svaki oblik suradnje. Začudo niti jedan od tzv. intelektualca iz Kruga 99 nije mu postavio niti jedno pitanje u tom smislu. Intelektualnost u službi SDP-a.
Kada se govori o političarima, tj. politikama u BiH, nastavio je Lagumdžija, radi se o dvije vrste, jednoj politici koja nastoji da i dalje dominira nacionalno i da objektivno institucionalizira kroz odluku Sejdić-Finci podjele u društvu i jasno je da se takve politike mogu identificirati sa imenom i prezimenom ljudi. Rekao je to čovjek čija je stranka u Kalesiji prije dva tjedna pozvala GRAĐANE Kalesije da se na popisu obavezno popišu kao Bošnjaci, vjere Islamske, i jezika Bosanskog.
“S druge strane, imate politike i ljude koji pokušavaju da otvore proces integriranja BiH, koji za cilj imaju BiH kao civilno i građansko društvo u kojem se uvažavaju temelji ove zemlje nastali na ZAVNOBiH-u. ZAVNOBIH između ostalog govori i o Hrvatima kao jednom od tri temelja BIH. Onim istim Hrvatima koje cijelo vrijeme Lagumdžiranja BIH ovaj kontradiktorni inženjer opće prakse briše iz vlasti i sada u konačnici pokušava izbrisati iz Ustava.
Imamo dvije suprotstavljene politike i prirodno je da one ne mogu imati zajedničku viziju u mjeri u kojoj se ne pokušava praviti dogovor da napravimo neku vrstu kohabitacije između te dvije vizije”, pojasnio je Lagumdžija, dodavši da sada treba uvesti “građansko u zemlju koja je u Dejtonu postavljena na krive noge”. Lagumdžija kada govori o dvijema suprotstavljenim politikama govori istinu. U FBIH su doista dvije suprotstavljene politike. Velikobošnjačka politika koja ima svoje lijevo (SDP) i desno krilo (SDA) i na drugoj strani hrvatska politika koja pokušava zadržati ono što je napisano u Ustavu u dijelu koji govori o ravnopravnosti naroda na predstavničku demokraciju.
Finci: Prevazići stanje u kojem se kompromis smatra porazom
Žalosno je što ni nakon četiri godine nije pronađeno rješenje za nešto što djeluje kao jednostavan pravni problem, rekao je predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci, ugroženi građanin BIH koji je državu tužio za diskriminaciju dok je bio veleposlanik iste te države u Zurichu, jedan od apelanata pred Europskim sudom za ljudska prava zajedno sa Dervom Sjedićem, Silajdžićev pokretni lutak i marioneta u rukama bošnjačkih političara.
“Ja sam siguran da ćemo mi ipak, ako mislimo ostati država, iako sve činimo da ovu državu svojim centralizmom razvalimo, morati nešto da uradimo po pitanju implementacije odluke. Samo je pitanje kada će lični animoziteti među našim političarima i taj veliki egocentrizam koji vidimo kod sviju njih, jer kompromis je nešto što se u ovoj zemlji smatra porazom, a ne političkim dogovorom, moći da se prevaziđu”, rekao je Finci.
Tako je Marioneta svela ogromni rascjep između centralizma, unitarizma, s jedne strane i hrvatskog prava na konstitutivnost na lične animozitete.
wpDiscuz