Tjedan dana prije prijevremenih izbora u Njemačkoj, sve ukazuje na pobjedu CDU/CSU i njihova kancelarskog kandidata Friedricha Merza. No, pitanje tko će s kim u koaliciju i dalje visi u zraku, dok zemlja prolazi kroz jednu od najpolariziranijih kampanja u posljednjim desetljećima.
Prema anketama koje provodi dosadašnji establishment, CDU/CSU ima stabilnu podršku od oko 30%, dok se na drugom mjestu nalazi Alternativa za Njemačku (AfD), koja je već godinama predmet političke izolacije, ali sve više preuzima narativ drugih stranaka. Slijede SPD i Zeleni s po 15%, dok su ostale stranke na rubu ulaska u parlament.
VELIKA KOALICIJA – NUŽNOST ILI ZAMKA?
Iako CDU/CSU ne isključuje suradnju sa SPD-om u tzv. velikoj koaliciji, sve više se postavlja pitanje hoće li se birači zadovoljiti recikliranjem istog modela koji je Njemačku doveo u trenutnu situaciju – ekonomsku stagnaciju, energetsku nesigurnost i nekontroliranu migraciju.
Merz i Scholz izbjegavaju izravne sukobe, a CDU je čak nedavno pokušao progurati antiimigracijske inicijative uz pomoć glasova AfD-a, što je izazvalo bijes SPD-a i drugih stranaka.
S druge strane, koalicija CDU/CSU sa Zelenima malo je vjerojatna, jer bavarski CSU kategorički odbija bilo kakvu suradnju s ekološkim aktivistima koji su Njemačku gurnuli u energetsku krizu.
AfD – OD IZOLACIJE DO NEIZBJEŽNOSTI?
AfD, kojeg se politički establišment godinama trudio izolirati, sada se nalazi na drugom mjestu i postaje ključni igrač u njemačkoj politici.
Unatoč tome, CDU/CSU, SPD, Zeleni i druge stranke i dalje odbijaju bilo kakvu koaliciju s AfD-om. No, realnost je da AfD raste upravo zbog toga što druge stranke preuzimaju njegove ideje – ali istovremeno inzistiraju na demonizaciji ove opcije.
Niz napada koje su posljednjih mjeseci počinili migranti iz Afganistana i Sirije samo su povećali podršku AfD-u i natjerali vlasti da uvedu strože kontrole na granicama.
Nijedna stranka to ne priznaje javno, ali jasno je da se politika mijenja upravo u smjeru koji je AfD zagovarao godinama.
BERLIN VS. WASHINGTON – HOĆE LI NJEMAČKA OSTATI NA STRANI BIDENOVIH RUŠEVINA?
Dok se Njemačka priprema za izbore, sve više raste zabrinutost zbog odnosa sa SAD-om. Trumpova administracija jasno je poručila da Njemačka ne može očekivati istu podršku kao pod Bidenom.
Novi američki potpredsjednik JD Vance otvoreno je podržao AfD, kao i Elon Musk, što dodatno iritira političku elitu u Berlinu.
Ekonomisti upozoravaju da bi daljnja konfrontacija s Trumpovom administracijom mogla Njemačku koštati još jedne godine recesije, pogotovo ako se zaoštri trgovinski rat.
BIRAČI ODLUČUJU – HOĆE LI NJEMAČKA UĆI U DUGU POLITIČKU KRIZU?
Unatoč odbijanju suradnje s AfD-om, realnost je da CDU/CSU i SPD ne mogu formirati stabilnu vladu bez značajnih kompromisa. Ako CDU/CSU osvoji najviše glasova, ali ne bude imao dovoljno saveznika, Njemačka bi se mogla suočiti s dugotrajnom krizom vlasti.
Paketi optužbi protiv AfD-a za nacističku prošlost nisu prošli, sve više stranaka preuzima njihovu retoriku, ali ih se i dalje nastoji marginalizirati.
Pitanje koje se nameće – može li se Njemačka više praviti da AfD ne postoji, ili će politička realnost natjerati Merza da se suoči s činjenicom da se Njemačka u međuvremenu promijenila?
wpDiscuz
