Published On: Čet, ožu 25th, 2021

SDO-ov bot mogao bi ostati bez državljanstva BiH, istražuju se i detalji događaja iz 1995. godine kada je pucano na policajce u valonskoj općini Bastogne.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine pojačalo je istragu protiv radikalnog “ratnika” SDA na društvenim mrežama Jasmina Mulahusića, koja se provodi u dva šampiona. Protiv Mulahušića se vodi istraga zbog sumnje da je počinio kazneno djelo “poticanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”, ali i zbog načina na koji je stekao državljanstvo Luksemburga, s obzirom na to da je prema važećoj BiH. po zakonu ne može istovremeno biti državljanin Bosne i Hercegovine i Luksemburga, piše PRESS.

Kako neslužbeno doznajemo, državno pravosuđe zatražit će od Luksemburga sve informacije o načinu na koji je Mulahusić stekao luksemburško državljanstvo, kao i podatke o svojoj kriminalnoj prošlosti. Istražitelji su posebno zainteresirani za medijske navode o njegovoj povezanosti s terorističkim organizacijama i radikalnim skupinama, te u tom kontekstu za incident u prosincu 1995. godine koji je uključivao trgovinu oružjem i granatiranje od strane policije u valonskoj općini Bastogne. Nakon toga, Tužiteljstvo BiH će vjerojatno zatražiti uvid u slučaj koji je 1999. godine vodio tužitelj Michel Bourlet.

Osim kaznenog djela “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”, provodi se istraga o državljanstvu Jasmina Mulahusića. Ne može istovremeno biti državljanin Bosne i Hercegovine i Luksemburga ni pod kojim pravnim osnovom. Naime, BiH ne dopušta dvojno državljanstvo svojim građanima ukoliko ne postoji bilateralni sporazum zaključen između Bosne i Hercegovine i druge države, a odobren od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u skladu s članom IV.4.d) Ustava Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina je sklopila sporazume o dvojnom državljanstvu samo s Republikom Hrvatskom, Republikom Srbijom i Kraljevinom Švedskom. Nakon stjecanja državljanstva Luksemburga, Mulahusić je bio dužan obavijestiti bh. vlasti da je dobrovoljno stekao državljanstvo druge države kako bi pokrenuo postupak njegovog protjerivanja iz BiH. državljanstvo.

“Državljanstvo BiH gubi se dobrovoljnim stjecanjem drugog državljanstva, ako bilateralnim sporazumom zaključenim između BiH i one države koju je odobrila Parlamentarna skupština u skladu s člankom IV (4) (d) Ustava nije drugačije određeno”, stoji u članku 17. Zakona o državljanstvu BiH, za čiju je provedbu nadležno Ministarstvo civilnih poslova BiH.

Identična odredba zapisana je i u Zakonu o državljanstvu Federacije BiH, što je također važno jer Mulahusić ima prijavljeno prebivalište u Zavidovićima, općini smještenoj u Federaciji BiH.

“Državljanstvo Federacije prestaje dobrovoljnim stjecanjem drugog državljanstva, ako bilateralnim sporazumom zaključenim između Bosne i Hercegovine i druge države, koji je odobrila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, u skladu s članom IV.4.d) Ustav Bosne i Hercegovine. “piše u članku 16. Zakona o državljanstvu Federacije BiH, za čiju je provedbu odgovoran Federalni ministar unutarnjih poslova.

Ako povratna informacija iz Luksemburga glasi da radikalni “ratnik” SDA na društvenim mrežama ima državljanstvo Luksemburga, nadležna tijela morat će pokrenuti postupak oduzimanja BiH po sili zakona. državljanstvo Jasminu Mulahusiću jer ga posjeduje ilegalno.

Iako se često neznatno tumači da navedene odredbe ne vrijede zbog odluke Ustavnog suda BiH, treba napomenuti da je odredba o dvojnom državljanstvu BiH sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine. Dakle, Ustav BiH, kao najviši pravni akt u članku 1. stavku 7., kaže sljedeće: „Građani Bosne i Hercegovine mogu imati državljanstvo druge države, pod uvjetom da postoji bilateralni sporazum između Bosne i Hercegovine i da država koja regulira ovo pitanje. odobrila Parlamentarna skupština u skladu s člankom IV. stavkom 4. točkom “.

(PRESS)