Kolovoz ove godine je krajnji rok do kada bi u Parlamentu trebalo biti izglasano vraćanje Izbornog zakona BiH u ustavne okvire. Zakona koji bude pripremila Interresorna parlamentarna radna grupa. No da bi se dogodilo brisanje Petrischevog škrabanja po Ustavu koje je naplatio jednom finom vilom u Dubrovniku, plaćenom tenkovskim upadom, “partnerski” SDA morao bi popustiti emotivnim ucjenama desničarskih sarajevskim stranaka (na bosanskom lijevih), koje traže da se u FBIH nastavi s protuustavnim djelovanjem. Treba podsjetiti da se radi o strankama i pojedincima koje su do jučer u nebesa dizale Ustavni sud kao vrhovnu instituciju. Tužno je da su to isto podržavali i međunarodni autoriteti u BIH. Koji danas šute. Dok se iz Sarajeva sve glasnije čuju povici, doduše marginalnih skupina, o tome kako se Ustavni sud ne smije ispoštovati. Ta ionako će biti pogaženi samo Hrvati, i to neko njihovo, da prostiš, izborno i ustavno pravo.
O rokovima je za “Nezavisne” govorio Halid Genjac (SDA), član ove grupe, ističući kako bi sve nakon toga imalo malog izgleda za prohodnost budući da se ulazi u period izborne godine i novog rasta političkih tenzija. No kako se ulazi u period izborne godine ulazi bez izbornog zakona Genjac nije znao pojasniti. Naime da bi građani izišli na izbore, mora postojati Izborni zakon. On od 8-og mjeseca više ne vrijedi. Budući da ne vrijedi način punjenja doma naroda FBIH nema ni Doma naroda BIH. Drugim riječima , izbori se mogu provesti onako, i tek tako, no vlast se formirati ne može. Osim ako Inzku ne padne na pamet da je Austrija trećina od Slovenije.
Od pitanja izmjena Izbornog zakona (IZ) BiH ovisit će budući politički odnosi i suradnje dvije najjače stranke u Federaciji – HDZ-a i SDA, pišu Nezavisne.com.
Genjac naglašava da je Interresorna radna grupa već počela sa analizom svih poglavlja Izbornog zakona, navodeći da je na stolu bezbroj pitanja.
“Moramo imati u vidu da se pri rješavanju tih pitanja provode i obvezujuće presude, kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva, presuda ‘Sejdić i Finci’ itd. Također, postoji i potreba rješavanja pitanja popune Kluba srpskih delegata u Parlamentu FBiH”, navodi Genjac.
Budući da HDZ u Interresornoj grupi daje tri člana (Borjana Krišto, Bariša Čolak i Josip Grubeša), Genjac naglašava kako od HDZ-a uskoro očekuju njihov prijedlog, ali da on još nije dostavljen.
“Nikada nećemo moći prihvatiti da isključivo Hrvati biraju Hrvata, itd. To nije smisao ni Daytona ni Ustava BiH, jer govori se o izboru dva člana Predsjedništva BiH. Naravno, Hrvatima kao najmalobrojnijem narodu treba osigurati neke mehanizme zaštite, no mi moramo imati ravnotežu između građanskog i nacionalnog”, zaključuje Genjac.
Istovremeno, hrvatski politički prvaci tvrde da “s bošnjačke strane postoje opstrukcije” izmjena Izbornog zakona. Ipak, Marinko Čavara, predsjednik FBiH i član Predsjedništva HDZ-a, izjavio je kako očekuje da se sve okonča u naredna dva mjeseca, pišu Nezavisne.com.
“Nastojimo objasniti i javnosti i našim političkim partnerima da opstruiranjem čine štetu i svom narodu. Postoji niz dogovora. Pitanje je samo kad će neko reći vrijedi li to što je dogovoreno ili ne. Postojala je strategija da sa SDA definiramo osnovne ciljeve i načela, pa da potom dogovaramo sa svima ostalima. No, u ovom trenutku ne postoji jasan dogovor o tim rješenjima”, izjavio je Čavara za federalne medije, najavljujući “traženje partnera u Hrvatskoj i međunarodnoj zajednici” ukoliko ne bude dogovora unutar BiH.