Schmidt : Rješavamo problem azilanata iz BiH bez vraćanja viza

Njemačka nastoji riješiti problem lažnih azilanata bez ponovnog vraćanja viza, rekao je “Nezavisnim” Manfred Schmidt, direktor Savezne službe za migracije i izbjeglice Njemačke.
Schmidt je rekao da je Njemačka preopterećena zahtjevima za azil sa zapadnog Balkana i da su od ovog mjeseca pokrenute mjere za koje vjeruje da će konačno zaustaviti priljev azilanata iz BiH.
“Optimist sam. Mislim da ćemo kroz smanjenje socijalnih davanja, bržu obradu zahtjeva, a posebno kroz zabrane ulaska u Schengen, uspjeti zaustaviti pristup našem sustavu za azil ljudima iz BiH”, rekao je Schmidt.
NN: Kako trenutno izgleda situacija sa državljanima BiH koji podnose zahtjeve za azil u vašoj zemlji?
ŠMIT: Trenutno imamo 5.100 zahtjeva iz BiH u sustavu. U međuvremenu smo donijeli 4.200 odluka, tako da možemo reći da smo relativno ažurni. Mnogo veći brojevi su, recimo, s Kosova, Albanije ili Srbije. Iz BiH u prosjeku dobivamo između 700 i 800 zahtjeva mjesečno. Iako su ti brojevi manji u usporedbi s Albanijom ili Kosovom, ipak su visoki. Pozitivno bude riješeno oko 0,2 posto zahtjeva.Prisilno smo morali protjerati 370 bh. državljana, a više od 1.100 ih je Njemačku napustilo dobrovoljno.
NN: Kakva je struktura podnositelja iz BiH, jesu li to marginalizirane skupine, etničke manjine …?
ŠMIT: Prema podacima kojima raspolažemo, preko 90 posto su Romi. Svjesni smo teških okolnosti u kojima ti ljudi žive, ali prema Ženevskoj konvenciji to nije osnov za dobivanje zaštite u Njemačkoj.Međutim, postoje legalni načini za migriranje u Njemačku. Ako vidite statistiku našeg tržišta rada, vi ste na trećem ili četvrtom mjestu ljudi koji legalno useljavaju. Te legalne načine podosioci azila nisu koristili.
NN: Prosječna plaća u BiH je nešto veća od 400 eura, a, kako čujemo, ovi ljudi u Njemačkoj dobiju više od 600 eura. Nije li to motivacija da podnose zahjeve iako znaju da nemaju šansu za uspjeh?
ŠMIT: Da, svjesni smo toga. I europske službe su nam potvrdile da su naša davanja prilično visoka i čini se da to pruža određen motiv da se podnose zahtjevi, neko vrijeme ostane u Njemačkoj i onda s novcem vrati kući. Ali pravila su postavljena da se koriste na takav način. Ako ste u Njemačkoj, imate smještaj i određen novčani iznos koji za jednog samca iznosi 143 eura mjesečno. Ako ste s obitelji, onda je to proporcionalno više. Motivaciju da se to zloupotrebljava pokušavamo preduprijediti bržom obradom zahtjeva. Razgovara se o tome da li da se novčana pomoć uskrati i da onima koji su podnosili očito neutemeljene zahtjeve bude zabranjen ulazak u zemlje Schengena u trajanju od nekoliko godina.
NN: Jesu li te mjere već usvojene ili su tek u planu?
ŠMIT: Već su usvojene i moja služba ih od ovog mjeseca konsekventno koristi.
NN: Da li postoji plan da se potpuno ukine taj novac i da ljudi iz BiH koji planiraju podnose zahtjev znaju unaprijed da nemaju šansu?
ŠMIT: Trenutno razgovaramo o tome da se iznosi smanje, a zahtjeve obrađujemo relativno brzo, tako da više ne postoji taj motiv. Također, povećat ćemo protjerivanja i provodit mnogo odlučnije mjere zabrane ponovnog ulaska u Schengen, pa ako budu podnosili i legalne zahtjeve za migraciju, biće odbijeni. Za te ljude više neće biti ni mogućnosti da se legalno zaposle u Njemačkoj, tako da bi trebalo dobro razmisliti io tome.
NN: Da me ne shvatite pogrešno, ali ovaj problem traje bar dvije godine i možda su moglo ranije biti uvedene te restriktivnije mjere?
ŠMIT: U koalicijskom ugovoru nove njemačke vlade iz prosinca 2013. uneseno je da BiH bude proglašena sigurnom zemljom. Parlamentarna procedura je trajala do studenog prošle godine. Moja služba je nakon toga rješenje donijela relativno brzo. Trenutno još imamo problema s izvršenjima, ali i to smo sad savladali, tako da u dolazećim tjednima očekujemo još više protjerivanja. Mislim da ćemo time poslati jasan signal da je put ka dobivanju azila u Njemačkoj bez izgleda za uspjeh.
NN: Nedavno ste objavili video o protjerivanjima. Možete li nam opisati kako to tehnički izgleda? Policija dođe i uhiti ljude …?
ŠMIT: Video su objavile kolege iz Savezne policije. Kada podnositelj dobije negativno rješenje, obavezan je napustiti Njemačku. On to može uraditi dobrovoljno. Ako prekrši rokove, policija dolazi po njih tamo gdje su smješteni, odvodi ih ka aerodromu i uz policijsku pratnju šalje kući.
NN: Sarađujete li s našim službama i koliko ste zadovoljni?
ŠMIT: Surađujemo dobro s bh. službama. Koliko možemo vidjeti, vaš vlasti čine sve što je moguće.
NN: Kako se vama čini, da li se zahtjevi podnose spontano ili primjećujete nekakvu vrstu organiziranog djelovanja nekih skupina?
ŠMIT: Vjerujem da je to organizirano. Postoje određena lica u Srbiji, na Kosovu, u BiH, koja ljudima daju lažna obećanja i govore im da na ovaj način mogu doći do stalnog boravka u Njemačkoj. Te osobe uzimaju i ono malo što ovi ljudi imaju i stavljaju u džepove. Znamo, na primjer, da autobusi staju na stajališta pored prihvatnih centara, da vozači ljudima uzimaju novac neposredno pred prihvatnim centrima, novac koji im treba da bi zakonski mogli ući u Njemačku. Taj novac pokazuju na granici, a kad dođu u centar novca nema. Sve to govori da se ovdje radi o organiziranom kriminalu.
NN: Ima li nekih uhićenja?
ŠMIT: Naša policija ima dobru suradnju s vašom policijom. Posljednja dostupna statistika pokazuje da imamo dvostruko više uhićenja krijumičara nego 2014. godine. Nadgledamo naše granice s kolegama iz Savezne policije vrlo intenzivno i tu dolazi do uhićenja krijumčara.
NN: Jeste li optimist da će mjere koje poduzimate biti dovoljne da se problem neopravdanog traženja azila riješi?
ŠMIT: Jesam, optimist sam. Mislim da ćemo kroz smanjenje socijalnih davanja, bržu obradu zahtjeva, a posebno kroz zabrane ulaska u Schengen, uspjeti zaustaviti pristup našem sustavu za azil ljudima iz BiH.
NN: Ostaje li mogućnost ponovnog uvođenja viza kao posljednja mogućnost?
ŠMIT: I o tome se razgovara u Njemačkoj. Međutim, mislim da bi to nanijelo štetu ljudima koji legalno dolaze u Njemačku. Mi polažemo na europske vrijednosti – da svi budemo zajedno u ujedinjenoj Europi, a sloboda putovanja jedan od najvažnijih preduvjeta za to. I zato trebamo učiniti sve što je moguće drugim mjerama kako bismo zaustavili priljev iz BiH u naš sustav azila.
FOTO: Bundesamt für Migration und Flüchtlinge