Published On: Fri, Jun 23rd, 2017

Saudijska Arabija korak bliže raspadu

Prije nego pređemo na stvar, pogledajmo malo nekoliko važnih svjetskih i regionalnih zbivanja proteklih dana.

Dana 21. lipnja je turski predsjednik Erdogan službeno osudio ideju “Velike Albanije” i upozorio Tiranu kako je za Ankaru neprihvatljivo da u Albaniji djeluje 12 škola koje vodi “teroristička organizacija Fetullaha Gülena“.

“Ako je ova teroristička organizacija bila u stanju pokušati državni udar u Turskoj, sutra bi to mogla učiniti u Albaniji. Bilo bi jako tužno da zemlja koja je toliko važna za stabilnost Balkana oslabi”, rekao je Erdogan i obećao kako će Turska i dalje podupirati Albaniju u svim područjima, uključujući politički, vojno, ekonomski i kulturno.

Erdogan je istovremeno poslao opremu i turska vojska pojačanja u sjevernu Siriju, dok je njemački parlament glasao za povlačenje njemačkih snaga iz turske zrakoplovne baze Incirlik, glavne baze NATO pakta u Turskoj. Bundestag se na to odlučio zbog pogoršanja odnosa između Njemačke i Turske, dok je Erdogan ušao u sukob s Europskom unijom i Washingtonom zbog neslaganja o kurdskom pitanju i ulozi Kurda u Siriji.

Osim toga, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavljuje kako Assad nema “legitimnog nasljednika” i da je “prioritet Francuske borba protiv islamskog terorizma uz pomoć Rusije”.

“Imam novi stav o ovoj temi i kažem da odlazak Bashara Al-Assada nije preduvjet, jer se nitko nije dokazao kao njegov legitimni nasljednik. Moje linije su jasne. Prvo, to je sveobuhvatna borba protiv svih terorističkih skupina. Oni su naši neprijatelji i trebamo suradnju svima, posebno Rusijom, kako bi ih eliminirali”, rekao je Macron, što je značajna promjena u odnosu na predsjednika Sarkozya i Hollandea.

Priznanje Macrona da smjena vlade u Siriji više nije na dnevnom redu Pariza nije ništa drugo nego priznanje činjenica. Bogate obale Sirije, gdje živi većina sirijskog stanovništva, pod kontrolom je predsjednika Assada i sirijske vojske koja, uz pomoć saveznika na kopnu i Rusije, brzo napreduje u istočnoj Siriji, a na drugoj strani je čvrsto utvrdila kontrolu nad takozvanom “korisnom Sirijom”.

I na kraju, zamjenik ruskog ministra vanjskih Oleg Siromolotov je izjavio “kako je, prema ruskom Ministarstvu obrane, vrlo vjerojatno da je lider terorista “Islamske države” Al-Bagdadi ubijen u jednom od zračnih udara ruskog zrakoplovstva, vjerojatno kada je razoreno zapovjedno sjedište terorista na južnoj periferiji Raqqe krajem svibnja”.

Informacija je za sada potvrđena od strane raznih kanala, a čak i da je Abu Bakr Al-Bagdadi još uvijek živ, njegov se “kalifat” raspada.

Rusija šalje u Siriju 21 komad topova M30, višecijevne raketne sustave “TOS-1” i “BM-30 Smerč” i 50 taktičkih projektila “Točka-U”. Osim toga, Rusija je prerasporedila sustave protuzračne obrane u Siriji, kako bi se omogućilo najveće moguće pokriće zračnog prostora zemlje. Dalje, ruski borbeni zrakoplovi su povećali presretanje borbenih zrakoplova američke koalicije, osobito u operativnim područjima sirijskog zrakoplovstva. Jedinice sirijske vojske su bombardirale položaje “Islamske države” istočno od Hame, gdje je pokrenuta operacija “čišćenja” tog područja, uz prethodnu podršku napadom ruskih krstarećih projektila “Kalibar”, koji su razorili skladišta oružja terorista u tom operativnom području.

U međuvremenu, saudijski kralj Salman svog sina, Muhammada bin Salmana, imenuje za prvog prestolonasljednika, umjesto princa Muhammada bin Nayefa, koji je upravljao snagama sigurnosti unutar Saudijske Arabije.

Muhammad bin Salman je uvukao Saudijsku Arabiju u rat protiv Jemena i skrivio 14 000 smrtnih slučajeva. Sukobio se s Katarom, ali je tu izgubio američku potporu. Međutim, Muhammad bin Salman je vodio pregovore o smanjenju proizvodnje naftnog kartela OPEC. Okružen je gomilom agresivnih prinčeva koji se pokušavaju domoći prijestolja, a koji ga optužuju da je odgovoran za smanjenje energetskih subvencija i prijedlog privatizacije kompanije “Saudi Aramco“.

Njemu se “pripisuju” i teroristički napadi koje je ISIL proveo u Teheranu, 7. lipnja, koji su povećali napetosti između Saudijske Arabije i Irana.

General Iranske Revolucionarne Garde, Mohammad Ali Jafari, izjavio je: “Imamo precizne obavještajne dokaze da je, nažalost, Saudijska Arabija pomogla teroriste i od njih tražila da provedu  napade u Iranu.”

U međuvremenu je vođa Hezbollaha, šeik Hasan Nasrallah, rekao da napadi Saudijske Arabije u Teheranu imaju znakove “destruktivnog plana na međunarodnoj razini”.

Muhammad bin Salman kontrolira obranu, naftu i ekonomsku politiku saudijskog režima, a osobno je organizirao Trumpovu posjetu Rijadu. Promocija princa u prvog prestolonasljednika je odobrena od strane 31 od 34 člana Vijeća kraljevstva.

Princ Muhammed bin Nayef je smijenjen i kao prestolonasljednik i kao ministar unutarnjih poslova. S njim su u ovoj čistki otišli i Saud bin Nayef i njegov zamjenik Ahmad bin Muhammad al-Salim.

U travnju je saudijski kralj druga dva sina, princa Salmana bin Abdulaziza i princa Salmana bin Qalida postavio za ministra energetike i veleposlanika u Sjedinjenim Državama. U prosincu 2015. godine je navedeno da će Salman bin Abdulaziz, posljednji sin prvog saudijskog kralja, Abdulaziza al-Sauda, biti zamijenjen novom generacijom saudijskih prinčeva.

Salman je prvo, kako je običaj, imenovao svog nećaka, Muhammad bin Nayefa, za prestolonasljednika, nakon što je sve učinio da smijeni svog brata, Muqrina bin Abdulaziza 2015.

U međuvremenu je Muhammad bin Salman u rukama koncentrirao sve više moći. Preuzeo je Ministarstvo obrane, Vijeće za ekonomiju i razvoj i “Saudi Aramco”. Odlučio se napasti Jemen, slati pomoć teroristima u Siriji i Iraku, te pružati podršku vehabijskoj diktaturi u Bahreinu, sukobljavajući se neprestano s Katarom i Iranom.

U toj situaciji, 22. lipnja u Saudijsku Arabiju dolazi 18 zrakoplova F-16I, F-15CD i F-16CD, 2 Gulfstreama za elektronsko ratovanje i 2 zrakoplovne cisterne C-130 izraelske proizvodnje.

Očito je ovo oružje potrebno kao sredstvo za odvraćanje od mogućeg puča protiv Muhammada bin Salmana.

Naime, princ Muqrin bin Abdulaziz i 21 saudijski visoki čelnik su potpisali  peticiju kralju Salmanu protiv imenovanja njegova sina za prestolonasljednika i de facto ekskomunikaciju Muhammad bin Nayefa.

Prinčevi koji se protive Muhammadu bin Salmanu su izjavili kako ne žele da on na ovaj način postane kralj i da će ova odluka uništiti saudijsku kraljevsku obitelj.

“Osim toga, Washington je zatražio više novca za obranu saudijskog režima, iako je Rijad nedavno skupo platio američku podršku za rat u Jemenu”, tvrdi jemenski politolog Salah Al-Qarshi.

“Ova sredstva su samo dio ogromne količine novca koju Saudijska Arabija plaća američkom Ministarstvu financija za zaštitu krune”, tvrdi Al-Qarshi.

Bivši šef saudijske obavještajne službe Turqi Al-Faisal je otkrio da je njegova zemlja uzela neprofitabilne američke državne obveznice, samo kako bi pomogla američko gospodarstvo.

Abdalbari Atwan, urednik novina Rai Al-Yum, izjavio je “da je princ Muhammed bin Salman samo jedan korak dalje od trona i da postane kralj, ali samo čeka zeleno svjetlo američke vlade”.

Prema Atwanu, čak bi i princ i prestolonasljednik Abu Dabija, Mohammed bin Zayed Al-Nahyan, po “saudijskom modelu” mogao izvesti državni udar i dokopati se trona. Kao što smo spomenuli, “saudijski Assange”, nepoznati insajder saudijske obitelji imena Mujtahidd, navodi kako bi saudijska kralj Salman bin Abdulaziz uskoro trebao abdicirati i povući se, te tako ustupiti prijestolje Muhammadu bin Salmanu, ali ne prije nego obavijesti predsjednika Sjedinjenih Država, Donalda Trumpa.

No, ako je na početku svime bio nezadovoljan samo princ Muhammad bin Nayef, sada je uz njega otvoreno stalo više od 20 visokih dužnosnika i prinčeva, što nije zanemarivo. Trenutno u Rijadu vlada zatišje pred oluju i nitko ne zna što saudijski režim čeka u trenutku u kojem aktualni kralj proglasi da se povlači u korist svog sina Muhammada bin Salmana. To bi, obzirom na geopolitičke okolnosti u regiji svijetu, mogao biti početak raspada Saudijske Arabije i kraj režima kakvog poznajemo.