Sarajevska crvena linija u spomen na žrtve opsade

Kada je mogao nešto učiniti da se zaustavi rat u BiH govorio je da je Slobodan Milošević dobar čovjek. Zašto nije nešto učinio kao predstavnik Europske unije i Švedske da se prekine opsada Sarajeva koja je trajala 1500 dana. Nije napravio ništa da se uskrate muke u BiH. Zašto dolazi danas? Ne zaslužuje da bude ovdje, smatra Hartmann.

Sve su zabilježile kamere informbiro servisa. Monolog Hartmann, budući da Bildt nije rekao ni riječi nego se povukao u stranu, donosimo u prvom videoprilogu.

11.541 stolac za one kojih više nema

U Bosni i Hercegovini obilježeno je 20 godina od početka rata. Šesti travnja obilježava se i kao dan grada, u znak sjećanja na dan oslobođenja Sarajeva 1945., a uz to se proslavlja i 550. obljetnica osnutka Sarajeva kao urbanog središta.

Organizatori projekta Sarajevska crvena linija su postavili 11.541 crveni stolac na potezu od Vječne vatre do Alipašine džamije, u spomen na žrtve opkoljenog Sarajeva. Stolci poredani u 825 redova danas će ostati prazni. Na njima bi sjedilo isto toliko građana Sarajeva i gledalo program obilježavanja Dana grada da nisu ubijeni tokom njegove opsade, ističu organizatori.

Uz prazne stolce okupile su se tisuće ljudi kako bi uz glazbeno-scensku komemoraciju, svojevrsni koncert za one kojih više nema, odali počast poginulim sugrađanima.

Dvadeseta obljetnica početka opsade Sarajeva bila je povod i da se u tom gradu okupe neki od inozemnih novinara koji su iz tog grada i BiH izvješćivali tijekom rata. Među izaslanstvima koja su položile vijence bila su i ona Zagreba, Vukovara te Dubrovačko-neretvanske županije. Zagrebački gradonačelnikMilan Bandić kazao je kako je došao odati počast žrtvama i ujedno ohrabriti napore da Sarajevo u cjelosti obnovi svoj duh.

Opsada Sarajeva, koju je provodila vojska bosanskih Srba, bila je dulja od opsade Lenjingrada i trajala je od travnja 1992. godine pa do kraja 1995. godine kada je potpisan Daytonski sporazum a time ujedno okončan rat u BiH. Tijekom toga razdoblja svi putevi koji vode u Sarajevo bili su blokirani, bila je onemogućena dostava hrane i lijekova, nije bilo struje niti opskrbe vodom a grad je bio pod gotovo stalnom topničkim i snajperskim napadima.

Zbog brutalnosti kojom je provođena opsada glavnog grada BiH, međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio je generala vojske bosanskih Srba Stanislava Galićana doživotnu robiju, a generala Dragomira Miloševića na 29 godina zatvora. Obojica su izravno zapovjedali snagama koje su opsjedale Sarajevo prouzročivši pri tom smrt i patnje tisuća civila.

U ratu u BiH koji je trajao gotovo 3,5 godine, poginulo je oko 100.000 ljudi.