Published On: Pet, tra 6th, 2012

Sarajevska crvena linija u spomen na žrtve opsade

BiH obilježava 20 godina od početka rata, a 6. travnja obilježava se i kao dan grada Sarajeva. U gradu je tim povodom postavljena Sarajevska crvena linija, 11.541 crveni stolac u spomen na ubijene tijekom opsade. Postavljeni su i veliki ekrani na kojima se ispisuju imena žrtava.

 

U Sarajevu, na obilježavanju 20 godina od početka rata u BiH, bivša ratna izvjestiteljica i bivša glasnogovornica Haškog sudaFlorence Hartmann izazvala je incident. Ugledavši švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta, nekada visokog predstavnika za BiH, rekla mu je da on na današnji dan nema što raditi u Sarajevu.

Kada je mogao nešto učiniti da se zaustavi rat u BiH govorio je da je Slobodan Milošević dobar čovjek. Zašto nije nešto učinio kao predstavnik Europske unije i Švedske da se prekine opsada Sarajeva koja je trajala 1500 dana. Nije napravio ništa da se uskrate muke u BiH. Zašto dolazi danas? Ne zaslužuje da bude ovdje, smatra Hartmann.

Sve su zabilježile kamere informbiro servisa. Monolog Hartmann, budući da Bildt nije rekao ni riječi nego se povukao u stranu, donosimo u prvom videoprilogu.

11.541 stolac za one kojih više nema

U Bosni i Hercegovini obilježeno je 20 godina od početka rata. Šesti travnja obilježava se i kao dan grada, u znak sjećanja na dan oslobođenja Sarajeva 1945., a uz to se proslavlja i 550. obljetnica osnutka Sarajeva kao urbanog središta.

Organizatori projekta Sarajevska crvena linija su postavili 11.541 crveni stolac na potezu od Vječne vatre do Alipašine džamije, u spomen na žrtve opkoljenog Sarajeva. Stolci poredani u 825 redova danas će ostati prazni. Na njima bi sjedilo isto toliko građana Sarajeva i gledalo program obilježavanja Dana grada da nisu ubijeni tokom njegove opsade, ističu organizatori.

Uz prazne stolce okupile su se tisuće ljudi kako bi uz glazbeno-scensku komemoraciju, svojevrsni koncert za one kojih više nema, odali počast poginulim sugrađanima.

Dvadeseta obljetnica početka opsade Sarajeva bila je povod i da se u tom gradu okupe neki od inozemnih novinara koji su iz tog grada i BiH izvješćivali tijekom rata. Među izaslanstvima koja su položile vijence bila su i ona Zagreba, Vukovara te Dubrovačko-neretvanske županije. Zagrebački gradonačelnikMilan Bandić kazao je kako je došao odati počast žrtvama i ujedno ohrabriti napore da Sarajevo u cjelosti obnovi svoj duh.

Opsada Sarajeva, koju je provodila vojska bosanskih Srba, bila je dulja od opsade Lenjingrada i trajala je od travnja 1992. godine pa do kraja 1995. godine kada je potpisan Daytonski sporazum a time ujedno okončan rat u BiH. Tijekom toga razdoblja svi putevi koji vode u Sarajevo bili su blokirani, bila je onemogućena dostava hrane i lijekova, nije bilo struje niti opskrbe vodom a grad je bio pod gotovo stalnom topničkim i snajperskim napadima.

Zbog brutalnosti kojom je provođena opsada glavnog grada BiH, međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio je generala vojske bosanskih Srba Stanislava Galićana doživotnu robiju, a generala Dragomira Miloševića na 29 godina zatvora. Obojica su izravno zapovjedali snagama koje su opsjedale Sarajevo prouzročivši pri tom smrt i patnje tisuća civila.

U ratu u BiH koji je trajao gotovo 3,5 godine, poginulo je oko 100.000 ljudi.