SARAJEVO – Polaganjem svečane zakletve u zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu, danas je dužnost preuzeo sedmi saziv kolektivnog šefa države nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, izabran na oktobarskim općim izborima, prenosi Anadolu Agency.
Prvi predsjedavajući Predsjedništva BiH u novom sazivu u narednih osam mjeseci bit će Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH iz srpskog naroda. Osim njega, u Predsjedništvu BiH će u narednom četverogodišnjem mandatu participirati članovi Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović i iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović.
Predsjedništvo BiH je prvi organ vlasti koji se formira nakon oktobarskih općih izbora, što mu na neki način, naglasio je u uvodnom izlaganju novoizabrani predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, nameće određenu vrstu obaveze da bude prvi organ vlasti koji će početi sa novom politikom u BiH, a to je politika dogovora i kompromisa.
“Ljudi u BiH su iscrpljeni i umorni od politike svađa i konfrontacija, zatvoreni u začrani krug ekonomske krize i velike nezaposlenosti, depresivni od nedostataka ideja da se ovo stanje promijeni. Mladi i obrazovani ljudi iz oba entiteta ubrzano napuštaju ove prostore, odlaze vani bez bilo kakvog izgleda da se vrate, a stariji sa strepnjom razmišljaju o ovlastitoj budućnosti. Već godinama nema novog ozbiljnog investitora dok druge zemlje u regionu vidno napreduju”, naglasio je Ivanić.
On je istakako da ovo stanje treba promijeniti te da u tome značajan doprinos može dati i novi saziv Predsjedništva BiH.
Rekao je da je kao srpski član Predsjedništva spreman dati vlastiti doprinos politici dogovora i kompromisa i otvaranja nove nade ljudima u BiH.
“Uvjeren sam da će to biti i želja druga dva člana Predsjedništva BiH, kao što sam siguran da će razumni ljudi u svakom pravnom okviru naći rješenja za svaki, pa i najteži problem, a čak ni idealan okvir nerazumnim ljudima nikada neće sam po sebi podariti rješenja. Ovo govorim jer spadam među političare koji smatraju da je Dejtonski mirovni sporazum rješenje koje će još godinama biti suštinski okvir za funkcionisanje BiH. Velike i krupne promjene ovog sporazuma mi ne djeluju realne i ne bih trošio još osam godina na međusobna politička iscrpljivanja, a da se ne maknemo ni milimetar sa polaznih pozicija, što je bio slučaj u posljednjih osam godina”, kazao je Ivanić.
Istakao je da u Bosni i Hercegovini “postoji mnogo stvari o kojima se ne slažemo” i dodao kako “se to neće tako brzo promijeniti”.
Član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda Dragan Čović u uvodnom obraćanju rekao je kako je njegovo poslanje i misija da štiti interese Bosne i Hercegovine i svog naroda.
“Ma kolike razlike vidjeli, međusobno povjerenje je ključ za rješavanje vanjskih i unutrašnjih pitanja”, naglasio je Čović.
Kao prioritetne zadatke istaknuo je osiguravanje uvjeta da BiH dobije kandidatski status za Evropsku uniju, da se osigura naredak na putu ka NATO-u, kao i da se iz Izbornog zakona BiH otklone diskirminatorne odredbe.
Elementarna rasprava vodit će, kako je naglasio Čović, u zaštiti interesa i ugleda Bosne i Hercegovine i zato očekuje, kazao je, da će ga u tome podržati i ostala dva člana Predsjedništva BiH.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, kojem je ovo drugi mandat, kazao je da se BiH nalazi pred novim izazovima i na svom novom početku.
“Iduće godine obilježit ćemo dvije decenije od završetka rata i potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Krajnje je vrijeme da odlučno krenemo naprijed i odbacimo međusobno nepovjerenje i stare strahove, nepotrebne i neproduktivne polemike koje unose razdor i lošu atmosferu. Ne trošimo energiju na prizivanje nerealnih i jednostranih scenarija. Okrenimo se rješavanju gorućih problema kako bismo zemlju učinili stabilnijom, boljom i prosperitetnijom za sve njene ljude. Treba nam dogovor i unutrašnji koncenzus o budućnosti BiH. Evroatlantski put je jedina realna platforma za realizaciju strateških ciljeva u interesu svih građana. U vremenu velikih izazova trebaju nam odlučni, hrabri i iskreni lideri posvećeni i opredijeljeni za reforme”, poručio je Izetbegović.
Istakao je da se bezuslovno mora osigurati puna vladavina prava, iskorijeniti korupcija i organizirani kriminal te učiniti BiH sigurnom od nasilja i razbojništva s kojim se građani suočavaju.
Naglasio je i kako se ne smiju zaboraviti ljudi stradali u katastrofalnim poplavama. Naveo je kako će se domaćim sredstvima i novcem obećanim na donatorskoj konferenciji u Bruxellesu štete prouzrokovane elementarnim nepogodama morati u potpunosti sanirati.
Nove vlade moraju, naglasio je Izetbegović, stabilizirati javne finansije i donijeti mjere kojima će biti smanjena javna potrošnja na svim nivoima. Kao primjer, kazao je, treba otpočeti sa smanjenjem visokih funkcionerskih plaća i njihovim svođenjem u okvir primjeren teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji.
Certifikate Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine novoizabranim članovima Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću, Draganu Čoviću i Mladenu Ivaniću na početku sjednice uručio je predsjednik CIK-a BiH Stjepan Mikić, a potom su sva tri člana Predsjedništva položili i potpisali svečanu zakletvu.
Bošnjake u Predsjedništvu BiH nastavit će da u svom drugom mandatu zastupa Bakir Izetbegović iz Stranke Demokratske Akcije (SDA), koji je na izborima dobio podršku 247.235 glasača ili 32,867 posto.
Umjesto dosadašnjeg hrvatskog i srpskog člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića i Nebojše Radmanovića, u novom mandatu u Predsjedništvu će hrvatski i srpski narod predstavljati Dragan Čović i Mladen Ivanić.
Čović kao kandidat HDZ BiH postao je novi hrvatski član Predsjedništva sa osvojenih 128.053 glasa ili 52,204 posto.
Ivanić je općim izborima u oktobru osvojio 317.799 glasova birača ili 48,697 posto.
– Povijest i nadležnosti –
Povijest Predsjedništva Bosne i Hercegovine počinje 1974. godine, kada je Ustavom tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, u okviru SFRJ, ustanovljena nova institucija u društveno-političkom sistemu. U tadašnjem sistemu Predsjedništvo je brojalo devet članova, da bi, nakon prvih višestranačkih izbora u decembru 1990. godine, imalo sedam; po dva člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan član iz reda ostalih naroda.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na osnovu sadašnjeg Ustava, definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine: bošnjačkog, srpskog i hrvatskog. Ustavne nadležnosti Predsjedništva definisane su članom V Ustava, koji predstavlja poseban aneks Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji je parafiran u Daytonu 21. novembra 1995. godine i zvanično potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine.
Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je u septembru 1996. godine, na prvim poslijeratnim izborima, direktnim glasanjem u Federaciji Bosne i Hercegovine (bošnjački i hrvatski član) i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak.
U skladu sa Ustavom i Poslovnikom o radu, svakih osam mjeseci vrši se redovna rotacija na mjestu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
(Vijesti.ba/AA)
wpDiscuz