Published On: Ned, stu 8th, 2015

SARAJEVO NE POZNAJE GRANICE PRISTOJNOG: Sada bi određivali i tko smije glasovati na izborima u Hrvatskoj

Glasuju li Sarajlije s turskim državljanstvom za turske izbore? Oni sa švedskim državljanstvom za švedske? Glasuju li Sarajlije s američkim državljanstvom za američke izbore?  Građani  BIH sa srpskim državljanstvom na izborima za srpski parlament? Recimo Ejup Ganić, iz Srbije, ili Sefer Halilović iz Srbije. Naravno da glasuju. No takvi slučajevi neće izići u žižu javnosti. Šovinizam većinskog  nacionalizma u BIH ogleda se i u doba parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Svake 4 godine. Onda oni, koji su Hrvatima u BIH desetljeće i kusur onemogućili predstavničku demokraciju, doveli do apsurda njihovo prao na glas, od prava na TV kanala napravili Treći entitet, od izborne jedinice napravili Treći entitet. Od jutarnjeg zijeva, ili jogginga kada Hrvat trčim napravili Treći entitet, onda takvi jelte, uberdemokrate , a u stvarnosti retoričari zadnje hegemonije u Europi postavljaju pitanje o glasovanju Hrvata iz BIH na RH izborima. Iako to   nije njihova stvar niti bi ih se trebala ticati.
A za podsjetiti je da RH parlament osigurava 3 saborska mjesta, ne dijaspori, kako ti piše Ivan Lovrenović, nego državljanima RH van RH, dakle svima onima koji imaju RH domovnicu a žive van RH. Pa tako i BH Hrvatima. Na stranu sada kako je to organizirano, no petljanje Sarajeva u to pravo, u prvom redu bošnjačke nacionalne politike naprosto je gadljivo.
Svaki puta oni tako, kako stvar ne bi bila očita isture u prvi red Hrvate, koji se eto zgražaju nad tim pravom, potpuno zadovoljni pravom koji uživaju kao sarajevski Hrvati. Recimo Stjepan Kljuić. Nekadašnji savjetnik Dragana Čovića u uredu hrvatskog člana predsejdništva. Prije vremena kada je Čović “demokracijom” visokog predstavnika s te funkcije smjenjen a doveden, ukazom strane sile, Križanović iz SDP-a.
Analitičari su pozvali da stručnjaci za međunarodno pravo, na prvom mjestu Bosne i Hercegovine ali i Hrvatske, čim prije moraju pronaći način kako da zaustave praksu da najviši politički dužnosnici Bosne i Hercegovine istovremeno mogu biti i državljni druge zemlje.
Bivši član Predsjedništva BiH Stjepan Kljuić rekao je za agenciju Patria da je sam način na koji se vodila predizborna kampanja u Hrvatskoj za njega na najnižoj razini.
– Kao Hrvatu iz Bosne i Hercegovine i jednom od onih koji su učinili sve da Hrvati Bosne i Hercegovine dobiju ravnopravan tretman u zemlji, sve to oko predizborne kampanje u Hrvatskoj mi se gadi – rekao je Kljuić.
I politički analitičar Neven Kazazović rekao je za Patriju da mu nije poznato da igdje u svijetu postoji praksa da predsjednik jedne zemlje glasa za sabor neke druge države.
Izbori za Sabor Hrvatske provode se u nedjelju u Hrvatskoj, te u još 48 država širom svijeta. Oko 3,8 miliona birača u Hrvatskoj i inostranstvu izlazi na birališta da bi izabrali novi saziv Hrvatskog sabora, a bira se 151 zastupnik.
Više od 20.000 hrvatskih državljana koji žive u Bosni i Hercegovini ili privremeno borave u BiH od jutros također mogu glasati za osmi saziv Hrvatskog sabora.
Biračka mjesta u BiH otvorena su u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banja Luci, a na izborima u Hrvatskoj u subotu je glasao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, piše NAP.
Koliko to kopalo oči Sarajevu, da član predsjedništva jedne zemlje, glasuje kao državljanin i građanin druge zemlje ne radi se ni o čemu nenormalnom niti čudnom. Dragan Čović je pred Ustavom RH državljanin RH i njegov glas vrijedi kao i glas svakog drugog državljanina RH. Bio on Josipović, Karamarko ili Milanović.
Nije jasno zašto se oko ovoga pravi politički slučaj u Sarajevu budući da izbori u RH nemaju ništa sa BH stvarnošću. Ako pak Sarajevo želi tražiti jedinstvene primjere paradoksa u BIH u odnosu na drugi svijet mogli su recimo pisati o tome kako nigdje u svijetu nema da jedan suveren narod bira drugome narodu predsjednika, kako što je to u odnosu Bošnjaci vs Hrvati, svijet ne poznaje slučaj da jedan narod bira dva predsjednika, što je također opet slučaj sa sarajevskom političkom doktrinom niti svijet poznaje tako paranoične politike da se prijedlozi za izmjenu izborne jedinice nazivaju separatizmom, fašizmom ili slično. Ako je i po čemu BIH jedinstvena jedinstvena je po zadnjoj političkoj autarkiji i otvorenim pozivima za majorizaciju, praksi koja se mrijesti  upravo u Sarajevu.  Stoga i ove reakcije oko glasovanja Hrvata iz BIH na RH izborima treba gledati u tom kontekstu. RH je itekako presudno djelovala na život Hrvata u BIH i njhov današnji položaj. Tri zastupnika u RH Saboru koji bi artikulirali položaj Hrvata iz BIH i svijeta u RH Saboru nisu nekakav povlašten luksuz. Trebalo bi ih , da Ustav Rh poštuje jednakost građana pred zakonom biti kudikamo više. Problem Hrvata iz BIH nije taj što glasuju, nego je godinama problem u onima za koje glasuju.
Nekom čudnom magijom, oni jednostavno ulaskom u RH Sabor kolektivno zanijeme. No to je sada već druga priča.
Pravo pitanje nije dakle zašto je glasovao Čović nego jesu li glasovali Mustafa Cerić, Sven Alkalaj, Dino Merlin, Emir Hadžihafizbegović, Edo Maajka?
Ako nisu, onda nisu ispunili svoju građansku dužnost prema njihovoj drugoj domovini RH niti poštuju BH zakon o dvojnom državljanstvu pa su time i loši i nesavjesni građani BIH. A bit će da je Cerić ipak glasovao…
poskok.info

guest
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare