SARAJEVO MORA HITNO DA REAGUJE: Je li treći trak ceste prema Posušju uvod u Treći entitet?

Jutros su uočene tri vrane kako lete iz pravca Kočerina prema Vraniću, a tri babe na autobsnoj stanici u Knešpolju motale su škiju. Uz najavu izborne jedinice koja je proglašena stvaranjem Trećeg, općina Široki Brijeg zadaje novi smrtonosni udarac državi. Naime planiraju raditi ne četvrti ni drugi nego baš treći trak prema Posušju. Patriotske snage BIH morale bi svakako djelovati. Ovo već prelazi sve granice…

Ograničenja brzine na cestama u Zapadnohercegovačkoj županiji postavljena su po kriterijima otprije tridesetak godina i karakteristikama tadašnjeg prosječnog putničkog automobila koji su bili daleko nesigurniji i slabiji od današnjih, stoji u dokumentu strategije razvitka Zapadnohercegovačke županije za razdoblje 2014. – 2020. godine.
Nadalje se navodi kako je kriterij koji je na sceni štetan za građane i gospodarstvo jer im ne omogućava optimalno korištenje voznih i sigurnosnih karakteristika radi povećanja protočnosti, a nimalo na štetu sigurnosti prometovanja.
U dokumentu se, kako piše Večerenji list, nadalje upozorava kako je neophodna rekonstrukcija većeg broja cesta koje prolaze kroz ovu županiju.
“U nadležnosti županije su međuopćinske prometnice koje su izgrađene posljednjih petnaestak godina, a sve ostale su ceste u nadležnosti Federacije BiH. Ove federalne ceste u potpunosti i izravno utječu na ukupni prometni život županije. Nažalost, elementi federalnih cesta koje povezuju općine u županiji, ali i našu županiju s drugim županijama su jako zastarjeli i zapravo su još uvijek austrougarskog geometrijskog kolotraga koji je rezultat tadašnjeg tehnološkog stupnja cestogradnje”, ističe se u dokumentu.
Upozorava se i na činjenicu da takvo stanje prometnica usporava civilni i gospodarski život te predstavlja velike sigurnosne rizike radi mnogih crnih zona i točaka.
U strategiji razvoja se navodi kako je u razdoblju od 2015. do 2020. potrebno izvršiti rekonstrukciju cesta, izgraditi novi elaborat o ograničenju brzine, postaviti nove signalizacije o ograničenju brzine, te otkloniti crne točke. Tako je, što se tiče cesta u nadležnosti Federacije BiH, potrebno što prije rekonstruirati dionicu Kočerin – Vranić koju treba proširiti s trećim prometnim trakom čime bi se povećala sigurnost i brzinski kapacitet ove ceste. U strategiji razvoja je naglašen i problem cesta koje su u nadležnosti nižih razina vlasti.
“Ceste u nadležnosti ZHŽ-a su uglavnom u lošem stanju, osobito one čije je održavanje na razini ZHŽ-a (regionalne) i razine općine (lokalne i nekategorizirane). Nedostatak sredstava potvrđuje i činjenica da je u posljednjih sedam godina asfaltirano samo 17,5 km”, navodi se u spomenutom dokumentu.
Inače, županijom prolazi 150,5 km regionalnih cesta. Za regionalnu cestu R425 Široki – Tromeđa zbog loših elemenata i prolaska kroz naseljena mjesta u strategiji razvoja predlaže se da se spoji na novu planiranu cestu.
“Novi spoj kroz županiju donosi otprilike 4 km nove regionalne ceste. Trasa je ucrtana po postojećoj cesti Hamzići – Lipno (nova trasa) do križanja s dionicama Podledinac – Zvirovići. Potrebno je napraviti projektnu dokumentaciju”, stoji u strategiji razvoja ove županije. Ostale regionalne ceste potrebno je obnoviti.
U strategiji se još jednom napominje činjenica kako od prometne infrastrukture postoji samo cestovna mreža te da su najbliža željeznička postaja, kao i zračna luka prosječno udaljeni 40 km./HMS/