- Advertisement -
Udruženje Turaka u Srbiji, formirano prije manje od godinu u Novom Pazaru, 27. srpnja je pozvalo građane da se registriraju u tom udruženju, a kako bi se formirala turska nacionalna manjina.
Predsjednik Udruženja Turaka u Srbiji Alija Šahović tvrdi kako je on bio upućen samo građanima turskih korjena.
Sandžaklije su, međutim, taj poziv shvatili kao provokaciju.
Udruženje Turaka u Srbiji, formirano prije manje od godinu u Novom Pazaru, 27. srpnja je pozvalo građane da se registriraju u tom udruženju, a kako bi se formirala turska nacionalna manjina.
Šahović, kaže da je poziv uputio samo građanima turskih korjena, kojih, kaže, u Srbiji ima veliki broj, mnogi građani Novog Pazara i drugih dijelova Sandžaka, tvrde da je poziv bio upućen Bošnjacima, što su shvatili kao provokaciju, s dubljim – skrivenim namjerama, uperenim ka urušavanju bošnjačkog identiteta.
“Kunem vam se da smo pozvali samo one koji imaju turske korjene”, kazao je Alija Šahović za Al Jazeeru, dodajući da on osjeća turske korjene u sebi, što “pokazuje porijeklo njegovih predaka koji su u Sandžak došli sa anadolskih prostora”.
“To nije istina. Poziv je poslan Bošnjacima. Da bi se formirala nacionalna manjina, potrebno je 300 registriranih građana, a oni ih nemaju. Da ima toliko Turaka u Srbiji, kako Alija tvrdi, onda ne bi upućivao javni poziv putem medija. Osim toga, tom čovjeku je nadimak Alija Nijemac i to dovoljno govori da on ima krizu identiteta”, odvratio je dr. Almir Muratović, predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice.
Muamer Zukorlić, sandžački muftija i generalni tajnik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU), također kaže da je poziv upućen Bošnjacima.
“Da, tako smo i doznali, jer su ljudi bili iznenađeni, uspaničeni. Mnogi su nas zvali, pitali, tražili savjet i odgovor na pitanje zašto Bošnjake netko zove u Turke. Naravno da je pozvao Bošnjake, jer ovde ne postoji nijedan Turčin, čak ni statistički”, kaže Zukorlić.
I Šefćet Bilalović sa Peštera je bio iznenađen pozivom.
“Ne može Bošnjak biti Turčin”, kaže, dodajući: “Ja još nisam sreo ovdje kod nas nekoga Turčina da živi, a kao turistu jesam. A puno naših Bošnjaka živi u Turskoj, pa oni nisu Turci, a sad ispade da smo mi ovdje Turci, a oni tamo nisu”.“
“Sudeći prema informacijama iz medija i sami inicijatori su bošnjačke nacionalnosti i samim time, očigledno računaju na pripadnike bošnjačke nacionalne zajednice u Sandžaku za ovu rabotu. Osim toga, u Sandžaku nema etničkih Turaka. Koliko ja znam, ima nekoliko obitelji etničkih Turaka u Preševskoj dolini, u okolini Bujanovca”, kaže Esad Džudžo, bivši predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća, napominjući da on nema ništa protiv organiziranja turske nacionalne manjine u Srbiji.
Ono što je iznenadilo Bošnjake Novog Pazara jeste, kako kažu, činjenica da se preko naroda od kojeg očekuju najveću pomoć i smatraju najvećim prijateljem, pokušava izvršiti „turkizacija Bošnjaka“ i stvaranje jedne manjine nauštrb druge.
“To je jako opasna ideja i brutalna agresija na biće i identitet bošnjačkog naroda u cjelini, a posebno u Sandžaku”, kaže Muratović.
Džudžo smatra, objavila je Al Jazeera, kako je ova ideja dirigirana iz “velikosrpskih obavještajnih krugova s ciljem umanjivanja kapaciteta bošnjačke nacionalne zajednice i narušavanja dobrih bratskih odnosa između bošnjačkog i turskog naroda, kao i odnosa Srbije i Turske”.
U Bošnjačkoj kulturnoj zajednici, pak, smatraju da je materijalna korist bila jedan od motiva za pokretanje ovakve inicijative.
”Tko god kaže da se osjeća Turčinom – laže, samo se za pare prodaje”, veli Šefćet Bilalović.
Iako je za srpske medije predsjednik Udruženja Turaka u Srbiji Alija Šahović, između ostalog, kazao da je inicijativa pokrenuta kako bi se lakše došlo do turskih investicija, u razgovoru za Al Jazeeru taj aspekt, kako se navodi, nije spomenuo.
“Naš motiv je određivanje pozicije Turaka u Republici Srbiji te uspostavljanje što boljih veza između turskog i bošnjačkog naroda u Sandžaku, ali i da postanemo važan faktor u jačanju međunacionalnih odnosa između Turske i ostalih nacionalnih zajednica u našoj zemlji”, kazao je.
Šahović kaže da je zadovoljan odzivom građana i brojem upisanih, a Ćani Bilać, iz sela Bilača u Preševskoj dolini, navodi kako “u njegovom selu ima tridesetak kuća sa skoro 180 članova, da se svi deklarirajuu kao Turci i da su se priključili akciji”.
Sandžaklije su, međutim, taj poziv shvatili kao provokaciju.
Udruženje Turaka u Srbiji, formirano prije manje od godinu u Novom Pazaru, 27. srpnja je pozvalo građane da se registriraju u tom udruženju, a kako bi se formirala turska nacionalna manjina.
Šahović, kaže da je poziv uputio samo građanima turskih korjena, kojih, kaže, u Srbiji ima veliki broj, mnogi građani Novog Pazara i drugih dijelova Sandžaka, tvrde da je poziv bio upućen Bošnjacima, što su shvatili kao provokaciju, s dubljim – skrivenim namjerama, uperenim ka urušavanju bošnjačkog identiteta.
“Kunem vam se da smo pozvali samo one koji imaju turske korjene”, kazao je Alija Šahović za Al Jazeeru, dodajući da on osjeća turske korjene u sebi, što “pokazuje porijeklo njegovih predaka koji su u Sandžak došli sa anadolskih prostora”.
“To nije istina. Poziv je poslan Bošnjacima. Da bi se formirala nacionalna manjina, potrebno je 300 registriranih građana, a oni ih nemaju. Da ima toliko Turaka u Srbiji, kako Alija tvrdi, onda ne bi upućivao javni poziv putem medija. Osim toga, tom čovjeku je nadimak Alija Nijemac i to dovoljno govori da on ima krizu identiteta”, odvratio je dr. Almir Muratović, predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice.
Muamer Zukorlić, sandžački muftija i generalni tajnik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU), također kaže da je poziv upućen Bošnjacima.
“Da, tako smo i doznali, jer su ljudi bili iznenađeni, uspaničeni. Mnogi su nas zvali, pitali, tražili savjet i odgovor na pitanje zašto Bošnjake netko zove u Turke. Naravno da je pozvao Bošnjake, jer ovde ne postoji nijedan Turčin, čak ni statistički”, kaže Zukorlić.
I Šefćet Bilalović sa Peštera je bio iznenađen pozivom.
“Ne može Bošnjak biti Turčin”, kaže, dodajući: “Ja još nisam sreo ovdje kod nas nekoga Turčina da živi, a kao turistu jesam. A puno naših Bošnjaka živi u Turskoj, pa oni nisu Turci, a sad ispade da smo mi ovdje Turci, a oni tamo nisu”.“
“Sudeći prema informacijama iz medija i sami inicijatori su bošnjačke nacionalnosti i samim time, očigledno računaju na pripadnike bošnjačke nacionalne zajednice u Sandžaku za ovu rabotu. Osim toga, u Sandžaku nema etničkih Turaka. Koliko ja znam, ima nekoliko obitelji etničkih Turaka u Preševskoj dolini, u okolini Bujanovca”, kaže Esad Džudžo, bivši predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća, napominjući da on nema ništa protiv organiziranja turske nacionalne manjine u Srbiji.
Ono što je iznenadilo Bošnjake Novog Pazara jeste, kako kažu, činjenica da se preko naroda od kojeg očekuju najveću pomoć i smatraju najvećim prijateljem, pokušava izvršiti „turkizacija Bošnjaka“ i stvaranje jedne manjine nauštrb druge.
“To je jako opasna ideja i brutalna agresija na biće i identitet bošnjačkog naroda u cjelini, a posebno u Sandžaku”, kaže Muratović.
Džudžo smatra, objavila je Al Jazeera, kako je ova ideja dirigirana iz “velikosrpskih obavještajnih krugova s ciljem umanjivanja kapaciteta bošnjačke nacionalne zajednice i narušavanja dobrih bratskih odnosa između bošnjačkog i turskog naroda, kao i odnosa Srbije i Turske”.
U Bošnjačkoj kulturnoj zajednici, pak, smatraju da je materijalna korist bila jedan od motiva za pokretanje ovakve inicijative.
”Tko god kaže da se osjeća Turčinom – laže, samo se za pare prodaje”, veli Šefćet Bilalović.
Iako je za srpske medije predsjednik Udruženja Turaka u Srbiji Alija Šahović, između ostalog, kazao da je inicijativa pokrenuta kako bi se lakše došlo do turskih investicija, u razgovoru za Al Jazeeru taj aspekt, kako se navodi, nije spomenuo.
“Naš motiv je određivanje pozicije Turaka u Republici Srbiji te uspostavljanje što boljih veza između turskog i bošnjačkog naroda u Sandžaku, ali i da postanemo važan faktor u jačanju međunacionalnih odnosa između Turske i ostalih nacionalnih zajednica u našoj zemlji”, kazao je.
Šahović kaže da je zadovoljan odzivom građana i brojem upisanih, a Ćani Bilać, iz sela Bilača u Preševskoj dolini, navodi kako “u njegovom selu ima tridesetak kuća sa skoro 180 članova, da se svi deklarirajuu kao Turci i da su se priključili akciji”.
wpDiscuz