SAD i EU i dalje bez dogovora o sankcijama prema političarima i gospodarstvenicima u BiH

SAD i EU još nisu uspjele postići dogovor o koordiniranom nastupu kada su u pitanju sankcije prema političarima i drugim pojedincima iz BiH za koje se ocijeni da negativno doprinose borbi protiv korupcije u BiH, doznaju banjalučke “Nezavisne novine“.

Od nekoliko sugovornika upućenih u razgovor, koji je u ponedjeljak s veleposlanstvima Njemačke, Italije, Nizozemske, Austrije, Velike Britanije i Švedske organiziralo veleposlanstvo SAD, a za koji je iz Veleposlanstva SAD-a priopćenje izdato tek u petak, rečeno je Nezavisnim da su zemlje primile k znanju planove SAD, ali da je veći dio razgovora protekao u koordinaciji mjera usmjerenih na suzbijanje korupcije u BiH, a ne na sankcije.

Iz Veleposlanstva SAD priopćeno je da je razgovarano o “sredstvima, metodama i najboljim primjerima iz prakse koji će osigurati da korumpirani pojedinci snose odgovornost za svoja djela radi bolje budućnosti za sve građane BiH”.

“Veleposlanstvo SAD u Sarajevu obavezalo se da će s partnerima koji zagovaraju isti cilj povećati obim razmjene informacija u vezi s aktivnostima korumpiranih pojedinaca i tako otežati korumpiranim pojedincima u BiH da prisvajaju nezakonito stečena sredstva i investiraju ih u inozemstvu, da će podržati sve lidere u borbi protiv korupcije u BiH, uključujući državne službenike, istraživačke novinare i predstavnike civilnog društva, te da će u javnom prostoru nastaviti svoje zalaganje za borbu protiv korupcije i protiv njenog negativnog utjecaja u BiH”, naglašeno je u priopćenju.

Sudeći prema službenom priopćenju, mjere će se odnositi na poništavanje postojećih ili odbijanje izdavanja novih viza, kako poslovnih, tako i turističkih, za putovanja u SAD onim pojedincima koji su umiješani u korupciju.

Iz Veleposlanstva Njemačke su za “Nezavisne novine” istaknuli su da korupciju također vide kao jedan od najvećih problema u BiH, i da dijele procjenu da borba protiv korupcije i u smislu približavanja EU treba biti u centru reformskih procesa.

“Na spomenutom sastanku smo sudjelovali u interesu razmjene informacija i mišljenja”, rekla je za “Nezavisne novine” Lea Katarina Turm, šefica Odjeljenja za kulturu, medije i glasnogovornica Veleposlanstva Njemačke.

Iz Veleposlanstva Ujedinjenog Kraljevstva su im priopćili da je ta zemlja predana borbi protiv korupcije u BiH, u partnerstvu s onima koji dijele tu predanost.

“Potpuno se slažemo sa SAD i drugim našim partnerima po pitanju potrebe da se radi više na promoviranju transparentnosti i sprečavanju korumpiranih pojedinaca da izvuku korist iz svojih kriminalnih aktivnosti, te da se pruži podrška onima koji rade na iskorjenjenju korupcije. Podržavamo stabilnost i dobro upravljanje u BiH putem različitih aktivnosti koje su nam na raspolaganju. Koristimo sankcije kada i gdje ocijenimo da će biti najučinkovitije, na osnovu dokaza, i usmjereno ka onima koji su odgovorni za ozbiljnu korupciju”, naglasili su oni.

Iz Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske priopćeno je “Nezavisnim novinama” da se čvrsto bore protiv korupcije u BiH.

“U potpunosti se slažemo sa SAD i našim partnerima da mora postojati više barijera koje sprečavaju korumpirane pojedince da imaju koristi od nje. Potrebna je veća podrška pojedincima i skupinama angažiranim u borbi protiv ove pojave”, rekli su u ovom veleposlanstvu.

SAD su zasad jedina zemlja koja je pripremila listu sankcija, a, kako doznaju spomenute dnevne novine, ima i spisak s otprilike petnaestak imena koja su prošla postupak odobravanja sankcija na razinu stotinjak različitih tijela u administraciji SAD, koje su spremne za aktiviranje u svakom trenutku.

Nekoliko sugovornika iz EU, čije zemlje jesu raspoložene da EU kontrolira sankcije, reklo je da u ovom trenutku nije realno da EU usvoji konsenzus u vezi s ovom temom, a postavljaju pitanje svrsishodnosti i efektivnosti sankcija koje bi se provodile na razini individualnih zemalja EU. Umjesto toga, kako doznaju, pažnja se usmjerava na jačanje integriteta pravosuđa kroz Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH i ohrabrivanje tužitelja i sudaca da se hrabrije uhvate u koštac s političkom korupcijom na svim razinama, te da bi takvo pravosuđe dobilo svu neophodnu podršku najjačih i najutjecajnijih zemalja. Jedna od opcija koja nam je spomenuta je da bi se sankcije mogle kombinirati s pravosudnim procesima koji bi ukazali na korupciju na nivou političkih predstavnika i gospodarstvenika, ali da o tome u EU još nije izravno razgovarano./HMS/