Published On: Sat, Jun 10th, 2017

SAD će do kraja godine priznati Kurdistan i potaknuti oružanu pobunu Kurda u Iranu i Turskoj!?

Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici priznat će do kraja godine Kurdistan, nakon što se na području autonomne kurdske regije na sjeveroistoku Iraka održi referendum i proglasi neovisna kurdska država.

Tu informaciju Hrvatski Medijski Servis dobio je iz dva diplomatska izvora u BiH još prije mjesec dana, da bi njena kredibilnost bila potvrđena proteklih dana kada je pomoćnik kurdskog čelnika Massouda Barzanija Hemin Hawrami na Twitteru objavio kako je vodstvo autonomne kurdske regije zakazalo referendum za 25. rujna, nakon što, zajedno s iračkim snagama, protjeraju ISIL iz Mosula.

-Zakazivanje referenduma o neovisnosti nikad se ne događa ukoliko ne dobijete jamstva vodećih svjetskih sila, da će priznati novoproglašenu državu. Kurdi su mnogo puta ranije najavljivali referendum, ali ga sada prvi put zakazuju, jer su, očito, dobili “zeleno svjetlo” iz Washingtona, kazao je jedan zapadni diplomata Hrvatskom Medijskom Servisu.

Interesi SAD

Interesi SAD na Bliskom istoku sada su se poklopili sa višestoljetnom težnjama Kurda za vlastitom državom. Kurdi su vjerni američki savaznici još od vremena američke invazije na Irak i rušenje Sadama Huseina, a danas u borbi protiv ISIL-a i Amerika, koja cijelo vrijeme naoružava i obučava njihove vojne postrojbe Pešmerge ih sada želi nagraditi za to savezništvo. SAD, istovremeno, želi tim činom ostvariti dvostruki cilj- osigurati vlastito vojno prisustvo, uspostavom  moćne vojne baze na teritoriji novouspostavljene države u neposrednoj blizini Irana  i potaknuti na pobunu Kurde u toj zemlji, koju SAD smatraju svojim glavnim neprijateljem, te jugoistoku Turske na oružanu pobunu i pripojenje novouspostavljenoj kurdskoj državi, kojoj bi se pripojila i kurdska područja u Siriji, pojašanja sugovornik HMS-a. SAD bi tako jednim potezom ojačala svoje vojno prisustvom u tom dijelu islamskog svijeta i istovremeno teritorijalno, a onda i vojno i politički oslabile Iran i Tursku.

Nacionalno kompaktno područje

Ovakav scenarij je, dodaje, realno izvodiv s obzirom da područja na kojima živi kurdska populacija u četiri bliskoistočne države čini etnički kompaktno područje.

U Iraku živi 4,7 – 6,5 milijuna Kurda čija je moderna povijest prošla razdoblje masovnih progona i genocida pod režimom Sadama Huseina sve do 2005. kada je u Sulejmanijskoj, Arbilskoj i Dahučkoj pokrajini ostvarena autonomija (Irački Kurdistan). Dva milijuna Kurda živi u Siriji, a najviše Kurda danas živi u Turskoj (12,6 – 14 milijuna), primarno u regijama Jugoistočne i Istočne Anatolije. Između 1979. i 2013. na ovim se prostorima vodio tursko-kurdski sukob s ciljem stvaranja kurdske države.

U Iranu živi 5,4 – 7,7 milijuna Kurda koji čine većinu u Zapadnom Azarbajdžanu, Kurdistanskoj i Kermanšaškoj pokrajini, te sjevernozapadnim dijelovima Hamadanske i Ilamske pokrajine. Osim ovih područja koja spadaju u zemljopisno homogenu regiju Kurdistana, Kurdi također predstavljaju većinu i u 1000 km udaljenom Sjevernom Horasanu na krajnjem sjeveroistoku zemlje. Na osnovi historijskih, etnolingvističkih i religijskih faktora Kurdi su dobro integrirani u multietnički Iran, gdje ne postoji snažna opća volja za separatizmom ili čak autonomijom, dok od ovog šablona odstupa sunitska manjina ili marksistički nastrojene kurdska grupacije (PJAK).

Glavna religija kod Kurda je islam, primarno sunitska grana rasprostranjena u svim krajevima Kurdistana. Milijuni Kurda su i šijiti, a općenito se dijele na imamite u Iranu, alevite u Turskoj i alavite u Siriji. Precizna demografska statistika vrlo je teško odrediva zbog panarapskih, panturkijskih i kurdskih iredentističkih političkih manipulacija (npr. grupiranje svih alevita pod Kurde). Zbog svih ovih faktora procjene kurdske populacije kreću se između 23 i 32 milijuna, a površina Kurdistana od 200.000 do 400.000 km²./HMS/