Published On: Thu, Sep 17th, 2020

Saboru predloženo proglašenje parka prirode Dinara

Hrvatskom saboru u četvrtak je predstavljen Vladin prijedlog zakona da se masiv Dinare, izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz nju, proglase parkom prirode.

Tim režimom zaštite sačuvale bi se iznimne prirodne vrijednosti s vrijednim ekološkim obilježjima i naglašenim krajobraznim vrijednostima, rekao je državni tajnik Mario Šiljeg, napominjući da bi se u parku dopustilo obavljanja određenih djelatnosti u mjeri u kojoj se neće ugroziti njegova bitna obilježja.

Park prirode obuhvatio bi Dinaru, hrvatsku stranu Troglava i Kamešnice, izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te Hrvatačko, Paško i Vrličko polje koji se nalaze uz nju, ukupno gotovo 63 tisuće hektara na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije.

Parkom bi upravljala javna ustanova za čije je osnivanje te upravljanje zaštićenim područjem u državnom proračunu za iduću godinu predviđeno 474.000 kuna, a za 2022. godinu 529.000 kuna.

Miro Bulj (Most) kaže da se veselio proglašenju parka, no brine ga što je u isto vrijeme raspisana koncesija za istraživanje ugljikovodika, odnosno “bušenje Dinare”.

Šiljeg ga umiruje i kaže da javnost zbog toga ne mora biti zabrinuta, da će se jasno utvrditi područja u kojima se gospodarske aktivnosti mogu provoditi, te da se ni jedno polje za istraživanje ne nalazi na teritoriju budućeg parka prirode Dinara.

Anđelko Stričak (HDZ) podržava svaku zaštitu prirode, no ističe kako postoji i inicijativa za proglašenja parka Hrvatskog zagorja, pa bi bilo dobro da se Ministarstvo zaštite okoliša kasnije više pozabavi tim područjem.

Svjesni smo prirodnih bogatstava sjevera Hrvatske, nedavno smo proglasili regionalni park Mura-Drava, spomenuti prijedlog će se razmotriti, pa ako uvjeti budu zadovoljeni nemamo ništa protiv da uđemo u proceduru, odgovara Šiljeg.

Anka Mrak Taritaš (Glas) ne spori potrebu proglašenja parka, ali traži da se do drugog saborskog čitanja utvrdi koje će gradove i općine obuhvatiti.

Na matičnom Odboru za zaštitu okoliša i prirode istaknuto je pak da bi pri izboru sjedišta javne ustanove trebalo imati na umu da ono može biti poticaj razvoja manjih mjesta poput Kijeva ili Vrlike, a naglašeno je da granice Parka trebaju osigurati zaštitu prostora, ali i zadržati stanovništvo.