Ruski vojnici su nastavili masovno iskrcavanje na Krimu kršeći međunarodne sporazume, priopćili su u ponedjeljak ukrajinski graničari.
U posljednja 24 sata, deset ruskih borbenih helikoptera i osam transportnih aviona sletjelo je na Krim, a da Ukrajina nije upozorena, suprotno sporazumima između dvije zemlje o statusu ruske Crnomorske flote stacionirane na Krimu koji nalažu da Kijev mora biti obaviješten 72 sata prije pokreta trupa.
Proruske snage jutros su zauzele terminal za trajekte u gradu Kerč, najistočnijoj tački Krima, s kojeg kreće većina trajekata ka Rusiji, javlja AP.
Preuzimanje tog terminala u Kerču, oko 20 kilometara udaljenom morskim putem od Rusije, potaknulo je strahovanja da Moskva planira dovođenje dodatnih snaga u ovaj strateški važnu crnomorsku regiju, dok Zapad razmatra moguće reakcije na te ruske poteze, prenio je AP.
Od jutros tim terminalom upravljaju vojnici, koji nisu želeli da se predstave, ali su govorili ruski, a vozila kojima su se prevozili su imali ruske registarske pločice, navodi američka agencija.
Od 1. ožujka, četiri ruska ratna broda Baltičke flote ušla su u luku Sevastopolj, naveo je isti izvor.
Neidentificirani vojnici, koji rade za lokalne proruske vlasti, preuzeli su kontrolu nad jednim dijelom Krima opkolivši ukrajinske vojnike u njihovim kasarnama.
Ukrajinsko ministarstvo odbrane je saopćilo da je već 6.000 ruskih vojnika na Krimu.
Lavrov: Tko nama prijeti sankcijama?
Šef ruske diplomacije Sergej Lavrovosudio je prijetnje “sankcijama” i “bojkotom” Rusije zbog intervencije u Ukrajini.
”Oni koji pokušavaju interpretirati situaciju kao agresiju i prijete sankcijama i bojkotom isti su oni koji su sistematski ohrabrivali odbijanje dijaloga i konačno izazvali polarizaciju u ukrajinskoj zajednici”, rekao je on na otvaranju zasjedanja Vijeća UN-a za ljudska prava u Gennovi.
Lavrov je rekao i da je neophodno angažirati ruske vojnike u Ukrajini kako bi se “normalizirala politička situacija” u toj zemlji poslije promjene vlasti. On je optužio nove ukrajinske vlasti da žele da ugroze prava manjina u Ukrajini.
”Radikali nastavljaju da kontroliraju gradove. Umjesto obećanog, formirana je vlada pobjednika, Rada (parlament) je donijela odluku da se ograniče lingvistička prava manjina”, rekao je Lavrov.
Navodeći i da je “rečeno da treba kazniti ruski jezik”, Lavrov je stao u obranu “jedinica samozaštite”, čiji je cilj “zaštita stanovništva”.
Odbacujući optužbe da je Rusija izvršila agresiju, Lavrov je rekao da Zapad, umjesto da vodi računa o dobrobiti ljudi u Ukrajini, sprovodi vlastite geopolitičke kalkulacije.
”Pozivamo na odgovoran pristup, ostavljanje po strani geopolitičkih kalkulacija i stavljanje na prvo mjesto interesa naroda Ukrajine”, rekao je Lavrov na sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava u Gennovi.
Ukrajina je optužila Rusiju zbog vojne intervencije i pozvala Moskvu da povuče svoje trupe. Američki državni tajnik John Kerry jučer je rekao da je razgovarao s ministrima vanjskih poslova zemalja članica G8 i drugih zemalja i da su svi spremni da “idu do kraja” kako bi izolirali Rusiju.
SAD, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i Velika Britanija priopćile su da neće sudjelovati na samitu G8 u lipnju u Sočiju.
Ministri vanjskih poslova Kine i Rusije, Vang Ji i Sergej Lavrov, suglasni su po pitanju situacije u Ukrajini, saopćilo je danas rusko ministarstvo vanjskih poslova.
U telefonskom razgovoru Lavrov i Vang su podvukli da se “u velikoj mjeri slažu stavovi Rusije i Kine o situaciji u toj zemlji i okolini”, navodi se u saopćenju i dodaje da je dogovoreno da se “o toj temi bude u bliskom kontaktu”.
Rusija i Kina saveznici su u više diplomatskih akcija u kojima se protive stavovima Zapada, prenosi Beta.
Njemačka spremna za eventualno smanjenje isporuke ruskog plina
Njemačka vlada je priopćila u ponedjeljak da je zemlja “dobro pripremljena za eventualne probleme u snabdijevanju” ruskim plinom i naftom.
– Rezerve plina su pune – kazala je glasnogovornica njemačkog ministarstva ekonomije, “dobro smo pripremljeni za eventualne probleme sa snabdijevanjem”.
Trideset i pet posto plina i 35 posto sirove nafte koji se potroše u Njemačkoj dolaze iz Rusije, precizirala je glasnogovornica.
Njemačaka još od prije nekoliko godina pokušava da smanji svoju energetsku ovisnost o Rusiji, ali je taj proces spor.
wpDiscuz