Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko na stajalištu je kako bi međunarodna zajednica trebala pojačati svoje angažiranje u toj zemlji, priopćeno je u četvrtak iz njegova ureda. Inzko je inicijativu o pojačanom angažmanu izložio u srijedu na Sveučilištu u Oxfordu gdje je sudjelovao na konferenciji posvećenoj budućnosti BiH, a definirao ju je kao “povratak proaktivnom pristupu”.
“Proaktivni angažman međunarodne zajednice i tijesna suradnja s izabranim političarima doveli su do iznimnog napretka u prvih deset godina nakon Daytona”, kazao je Inzko ističući kako je sada prilika vratiti se upravo tom proaktivnom pristupu. Mi kao međunarodna zajednica ne bismo trebali imati dvostruke standarde Ovime je, prenosi Hina, aludirao na razdoblje u kojemu su njegovi prethodnici na dužnosti visokog predstavnika imali jasnu potporu najutjecajnijih zapadnih država za provedbu reformi, nametanje zakona, ali i smjenu izabranih dužnosnika.
Takav pristup praktično je napušten već pokraj mandata Paddyja Ashdowna prije više od deset godina, a svi visoki predstavnici nakon njega praktično su tek promatrači zbivanja u BiH. Međunarodna bi zajednica, kako je u Oxfordu kazao Inzko, sada ”trebala biti spremna detaljnije definirati reforme koje su potrebne kako bi BiH krenula naprijed”. Visoki predstavnik smatra kako je u sadašnjem trenutku potrebno snažno poduprijeti pravosuđe u BiH kako bi se ono uhvatilo u koštac a rastućom korupcijom u toj zemlji, ali i “uklanjanjem ustavnih anomalija u izbornom sustavu”. ”Mi kao međunarodna zajednica ne bismo trebali imati dvostruke standarde: moramo snažnije inzistirati na tome da se europske vrijednosti koje smatramo ključnim za naša demokratska društva njeguju i u Bosni i Hercegovini”, kazao je Inzko. Hina podsjeća kako BiH već devet godina nije u stanju provesti presudu Europskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u slučaju “Sejdić-Finci”, kojom joj je naloženo uklanjanje diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu, a umjesto rasprave o tome fokus je sada na izmjenama izbornog zakona naloženim odlukama Ustavnog suda BiH iz 2016. godine koje su vezane za način izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH. Inzko je također sugerirao kako bi u BiH trebalo prestati s provedbom različitih izbornih ciklusa svake dvije godine, odnosno kako bi opće i lokalne izbore trebalo održavati istodobno svake četiri godine.
Time bi se, smatra Inzko, pojačala izlaznost birača i osiguralo stabilnije stanje u zemlji. Predložio je i “progresivniji pristup” u politici obrazovanja, čime bi se smanjile podjele unutar zajednica među budućim generacijama. Entiteti u BiH, deset županija unutar Federacije BiH i distrikt Brčko, sukladno Daytonskom ustavu, imaju pravo formirati potpuno odvojene obrazovne sustave, što se u konačnici svodi na potenciranje etničkih kriterija i razdavanja učenika na nacionalnoj osnovi već od prvih razreda osnovne škole.
wpDiscuz