Italijanski premijer Mario Dragi je očigledno odustao od pregovaračkog rješenja ukrajinske krize, rekavši da misli da je „gubljenje vremena“ pregovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju sukoba.
„Počinjem da mislim da su ti ljudi u pravu kada kažu: „Beskorisno je razgovarati s njim. To je samo gubljenje vremena“, rekao je Dragi italijanskom listu Il Koriere dela Sera u članku objavljenom u nedjelju. On je sugerisao da Putinov cilj nije da traži mir, već da „uništi ukrajinski otpor, okupira zemlju i povjeri je prijateljskoj vladi“.
Dragi je pripisao svoje sumorno gledište navodnim ratnim zločinima u Ukrajini, očigledno prihvatajući optužbe protiv Moskve kao činjenicu. Na primjer, primijetio je da je razgovarao sa Putinom u telefonskom razgovoru 30. marta o mirovnim pregovorima i mogućnosti da Italija svoju kupovinu ruskog prirodnog gasa plaća rubljama. Njih dvojica su se dogovorila da ponovo razgovaraju za nekoliko dana.
„Onda je uslijedio užas iz Buče“, rekao je on, misleći na optužbe da su ruske trupe ubile civile dok su se povlačile iz predgrađa Kijeva. Putin je odbacio optužbe kao lažne, rekavši da je navodni “masakr” insceniran.
Italijanski premijer je rekao da i dalje podržava napore francuskog predsjednika Emanuela Makrona da traži mirovni sporazum za Ukrajinu, rekavši da je ispravno nastaviti sve moguće puteve dijaloga, ali je dodao: „Imam utisak da je užas rata, sa svojim pokoljima, sa onim što su uradili djeci i ženama, potpuno nezavisan od riječi i telefonskih poziva koji se upućuju.”
Dragi je rekao da je pogrešno očekivao brzu pobjedu Rusije na početku sukoba. Navodeći loše izglede za uspješne mirovne pregovore i iznenađujuće snažan otpor Ukrajine, on je predvidio „produženo nasilje sa razaranjem koje će se nastaviti. Nema znakova da ukrajinski narod može prihvatiti rusku okupaciju.”
Upitan da li bi povećanje vojne pomoći Zapada Ukrajini i razgovori o pridruživanju Švedske i Finske NATO-u mogli da izazovu širi rat, Dragi je odgovorio: „Linija svih saveznika ostaje na izbjegavanju direktnog uključivanja Evrope u rat. Jedan od kamena temeljaca ovog sukoba je tvrdnja svih lidera NATO, počev od američkog predsjednika Bidena, da neće biti direktnog učešća alijanse”.
Dragi je stao uz odluku Italije da isporuči oružje Ukrajini, rekavši da bi bilo suprotno „evropskim vrijednostima“ odbijati pomoći ljudima koji su napadnuti, u suštini govoreći im da se predaju agresoru.
Privreda Italije je već pogođena ukrajinskom krizom, priznao je Dragi, a zemlja se oslanja na Rusiju za oko 40 % svojih isporuka gasa. Međutim, branio je snažne sankcije Moskvi i predložio da EU uvede gornju granicu cijena ruskog gasa.
“Evropa kupuje više od polovine gasa koji izvozi Rusija. Tržišna moć koju Evropska unija ima nad Moskvom je oružje za upotrebu. Ograničenje cijene gasa smanjuje finansiranje koje svakodnevno dajemo Rusiji.”
Dragi, bivši šef Centralne banke EU, odbacio je ekonomske žrtve koje bi Italijani morali da podnesu da bi kaznili Moskvu, rekavši: „Mir je vrijedan žrtava“. Predvidio je da će prilagođavanja biti mala, kao što je postavljanje termostata za nekoliko stepeni više tokom ljeta, i pozvao je na diverzifikaciju snabdjevanja energijom, pozivajući se na sporazum Italije ovog mjeseca da poveća uvoz goriva iz Alžira.
„Mir je najvažnija vrijednost, bez obzira na žrtvu, ali u ovom slučaju i žrtva je mala“, rekao je Dragi.