Mirovine u Federaciji BiH ove će godine rasti, a to se usklađivanje neće događati samo u političkom žargonu nego i u džepovima umirovljenika. Koliko točno? Još uvijek ne znamo. Prošle godine mirovine su rasle 6,55%, što znači da bi ove godine brojka mogla biti slična – ili, kako optimisti vole reći, možda čak i viša. Što se tiče penzija, i one će, naravno, rasti, barem u pričama pred parlamentarnim sjednicama.
Uz obećanje novih iznosa, stižu i priče o manjoj cijeni za produženje vozačkih dozvola umirovljenika, čime će Federacija konačno priznati da vozački staž starijih sugrađana ne uključuje samo nostalgiju nego i kroničnu nepravdu. Naime, dok mlađi vozači plaćaju 60 KM za desetogodišnju vozačku, umirovljenici i osobe sa smanjenom sposobnošću plaćaju višestruko više – čisto da ne zaborave koliko je život surov. Ali, čini se da će i toj nepravdi doći kraj.
Sve prema formuli
Mirovine u Federaciji usklađuju se svake godine 15. travnja, i to po preciznoj formuli koja kombinira 50% rasta potrošačkih cijena i 50% rasta BDP-a. Prošle je godine to donijelo povećanje od spomenutih 6,55%. Ako se pita umirovljenike, brojke mogu biti i veće, pogotovo uz podatak da najniža mirovina trenutno iznosi 573,53 KM, dok prosječna samostalna mirovina doseže 724,64 KM. S druge strane, najveće mirovine od 2867,65 KM zvuče kao bajka za većinu.
Je li vozačka luksuz za stare?
U međuvremenu, Saša Magazinović iz SDP-a predložio je da se umirovljenicima i vozačima sa smanjenom sposobnošću smanje troškovi produženja vozačkih dozvola. Trenutno plaćaju 60 KM svake dvije ili tri godine, dok mladi to isto izdvajaju svakih deset godina. Njegova ideja je uvesti proporcionalno plaćanje, što bi značilo da umirovljenici plaćaju oko 18 KM, a vozači sa zdravstvenim poteškoćama 12 KM.
„Ovo bi ukinulo diskriminaciju koja tjera starije vozače da plaćaju tri do pet puta više za vozačku dozvolu nego zdravi i mladi vozači“, tvrdi Magazinović. Njegov prijedlog ne samo da bi izjednačio sve vozače nego bi donio i dozu pravde koju europski standardi toliko vole spominjati.
Što dalje?
Ako se planovi o većim mirovinama i jeftinijim vozačkim dozvolama realiziraju, umirovljenici bi konačno mogli osjetiti da ih sustav vidi kao građane s pravima, a ne samo kao brojke na proračunskoj stavci. Iako je teško vjerovati u brzinske reforme, priča o pravdi u džepovima starijih svakako je dobrodošla promjena na dnevnom redu.
Tagovi: